Društvo

EMPATIJA POSTOJI, ALI POTISNUTA STRAHOM Istražujemo koliko saosjećamo sa migrantima

Dolazak i boravak migranata u BiH kod većine stanovništva izaziva zabrinutost i strah, dok je mnogo manje onih kod kojih prizori ovih ljudi na ulicama izazivaju tugu.

EMPATIJA POSTOJI, ALI POTISNUTA STRAHOM Istražujemo koliko saosjećamo sa migrantima
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

To pokazuje tek objavljeno istraživanje stavova građana RS koje je uradila agencija „Prime Communications“, a po kojem se vidi i da je četvrtina anketiranih čak i ravnodušna prema ovoj pojavi.

Autor istraživanja i socijalni psiholog Srđan Puhalo smatra da je takav odnos građana, zapravo, rezultat nedostatka informacija o pitanju migranata u BiH, te slike koja se o njima plasira uglavnom zbog političkih obračuna, a ne manjka empatije kod stanovnika.

Vjerujem da ljudi u BiH i RS saosjećaju sa tim ljudima i da mogu da razumiju šta oni prolaze, jer je veliki broj njih prolazio kroz nešto slično 90-tih godina. Ali isto tako, to saosećanje koči odnos koji političari kreiraju prema njima. Kod običnih ljudi tako dominira zabrinutost i strah, ne na osnovu onoga što je realnost, već na osnovu onoga što im se plasira. Čini mi se da mi uglavnom vidimo samo jednu stranu migrantske krize – kaže Puhalo.

Po ovom istraživanju, tek je svaki četvrti stanovnik RS dobro informisan o migrantskoj krizi. Informacije dobijaju uglavnom preko medija, a više od 80 odsto ljudi nema nikakav kontakt sa migrantima.

Puhalo objašnjava i da potresne slike ljudi koji sa djecom žive na otvorenom i u nehumanim uslovima, te govore da samo žele da idu u EU, dodatno zbunjuju obične građane. On smatra da su država i institucije, a ne građani, pokazali neodgovornost pred problemom, jer nisu u stanju ni da pruže elementarnu pomoć, niti da kanališu događaje.

Sociolog Nemanja Đukić smatra, međutim, da se situaciju u kojoj se nalaze migranti koji prolaze kroz BiH, ne može porediti sa izbjeglištvom koje su stanovnici BiH prošli prije dvadesetak godina, te da ne treba ni očekivati tu vrstu saosećanja.

– Radi se o potpuno drugačijem kontekstu. Njihovo prisustvo ovde je rezultat političkih procesa i to ne ide spontano. Oni nisu izbjeglice kao što smo mi bili. Kod nas su to bili uglavnom žene, djeca i starci, bez ikakve opreme, te nismo znali gdje idemo. Oni su uglavnom vojno sposobni muškarci, dobro tehnički opremljeni i svi znaju gdje idu. Jedina naša bliskost i komunikacija sa njima je to što su geografski sada oni sada tu kod nas, ali ne planiraju ni da ostanu tu. Mi možemo da razumijemo njihovu situaciju sa neke ljudske i socijalne strane, ali mislim da nemamo nikakvu posebnu odgovornost, jer nismo mi ni izazvali njihove problem, već je to deo političkog projekta – ističe Đukić.

Podjednako tužni i ravnodušni

Istraživanje koje je provedeno u prvoj polovini septembra pokazuje da migranti izazivaju osjećaj zabrinutosti kod 48,3 odsto stanovnika RS, potom strah kod 29,5 odsto ispitanih, ravnodušnost kod 24,5 odsto i tugu kod 24,2 odsto ljudi.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu