Očekuje se da će se ekonomska ekspanzija nastaviti i u narednim godinama, što je uglavno zasnovano na oporavku privatne i javne potrošnje – stoji u Izvještaju za drugi kvartal 2018. godine.
Generalni direktorijat za ekonomska i finansijska pitanja Evropske komisije u svom institucionalnom dokumetu posvećenom reformskim programima zemalja Zapadnog Balkan i Turske u 2018. navodi da se u Srbiji očekuje da privredni rast bude očigledan u narednom periodu.
– Iako će rastuća potražnja dovesti do povećanja cijena, predviđa se da će inflacija ostati blizu cilja Centralne banke. Očekuje se da će strane direktne investicije ostati velike i da će u potpunosti pokriti trenutni deficit na računu – stoji u tekstu izvještaja.
Izvještaj navodi da je u periodu od 2014. godine do 2017. godine državni budžet iz velikog deficita prešao u suficit, a da je budžet za 2018. godinu “još ambiciozniji kada je riječ o rješavanju posljedica krize”.
– Predviđeni srednjoročni deficit od 0,5 procenata BDP je dovoljan kako bi se osigurala fiskalna održivost i dalje smanjenje državnog duga, koji je i dalje relativno visok i iznosi preko 60 procenata DBP – stoji u tekstu izvještaja.
Kada je riječ o evropskim preorukama za ekonomski sektor u Srbiji, Generalni direktorijat za ekonomska i finansijska pitanja ocenjuje da je su održanje dobre makroekonomske politike i nastavak strukturni reformi neophodan.
Navodi se da je državni dug i dalje visok i da i dalje postoje fiskalni rizici zbog nedovršenih reformi ključnih javnih sektora. Kao potencijalni ekonomski rizik vidi se i i dalje nedovršena privatizacija državnih preduzeća.
– Privatizacija i rekonstrukcija državnih preduzeća se mora nastaviti bez zadržavanja, a najkritičniji je energetski sektor – navode u Direktorijatu za ekonomska i finansijska pitanja.
Kada je riječ o regionalnom privrednom rastu, očekuje se da na Zapadnom Balkanu prosječni godišnji rast BDP poveća za 3,8 procenata u periodu 2018-2020 sa 2,5 procenata iz prehodne dvije godine.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu