Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sutra se sastaje sa Makronom, od kojeg će, kako je najavio, tražiti podršku za “mini Šengen”, kao i odgovor na pitanje kakva je budućnost regiona, kad je riječ o evropskim integracijama.
Miletić smatra da je Makron “prava adresa za to kada je u pitanju EU”.
On je naveo da je uvjeren da je stav Njemačke po pitanju regionalne inicijative pozitivan, imajući u vidu da je i kroz Berlinsku inicijativu podržala zbližavanje u regionu, kao i da je veoma ekonomski aktivna u Srbiji, te računa i sa širenjem tržišta za nemačka preduzeća koja posluju u Srbiji.
Međutim, Francuska je u tom konteksu veoma bitna zbog političke dimenzije i želje da i ona ekonomski bude prisutnija u Srbiji, a to znači i u regionu. Ne sumnjam u podršku Makrona i njegovo razumijevanje za taj koncept – kaže Miletić.
Dodaje i da ne sumnja u to da Makron razumije da je “mini šengen” dobar način da svi u regionu pokažu želju da se integrišu u mnogo širu zajednicu kao što je EU, prilagođavajući svoje sisteme mogućnosti za jaču ekonomsku saradnju u regionu, a kasnije i sa EU.
– Po tom pitanju, kod predsjednika Makrona kucamo na otvorena vrata i tu nema nikakve dileme, neće biti razmimoilaženja – kaže Miletić.
On ističe da očekujem od francuskog predsjednika da na neki način da konkretne smjernice šta treba očekivati od EU, odnosno kako će se mijenjati uslovi priuključenja Srbije i ostalih zemalja regiona, koji će kriterijumi biti, da li će se fondovi fleksibilnije postavljati.
Od sastanka dva predsjednika Miletić očekuje i produbljavanje bilateralnih odnosa u pravom smjeru, jer, kako kaže, gradi se povjerenje i odnos koji će u strateškom smislu značiti mnogo, prije svega Srbiji, naravno, ali i Francuskoj, budući da, kako kaže, ona računa na Srbiju kao lidera ovog regiona.
Miletić skreće pažnju i na trenutak u kojem se susreću dva predsjednika, kada Makron najavljuje početak drugačije, aktivne uloge EU, što su, vjeruje, važne poruke koje govore da EU kreće mnogo dinamičnije da se angažuje po pitanjima svoje budućnosti, a u tom kontekstu i Zapadnim Balkanom i pregovorima između takozvane države Kosovo i Srbije i da će će te Makronove najave biti i osnov za razgovor predsjednika Vučiću i o svim drugim aspektima.
– Mi jasno možemo da vidimo da je Francuska dobro registrovala nipodaštavanje EU i francuske uloge u procesu dijaloga i kompromisa – rekao je Miletić, dodajući da se to desilo kada je otkazan balkanski samit o kosovskom pitanju , koji je bio predvidjen da se održi u Parizu.
Miletić dodaje da se vidi da francuski predsjednik ne pridaje veliku pažnju izborima na KiM, i ocjenjuje da Makron u sadašnjim predstavnicima Albanaca ne vidi ljude koji nude rješenja, odnosno ne vidi inicijative koje dolaze sa te strane kao nešto što je konstruktivno.
– Siguran sam da Francuska želi razvoj i mir u regionu i u tom kontekstu Srbija je za nju ključ i ona se tako i ponaša, kao što se i Srbija konstruktivo ponaša – navodi Miletić.
Podsjetio je da je Francuska jedna od glavnih zemalja koja nije podržala otvaranje pristupnih pregovora Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, a da se čulo iz Makronovih izjava da preko pola zemalja članica nije bilo za Albaniju.
S obzirom na sve to, Miletić smatra da Makron vodi konstruktivnu i vrlo otvorenu politiku, jer ne širi iluzije i ne “zavodi” nijednu zemlju.
Bivši ambasador Srbije u Francuskoj Radomir Diklić ukazuje da Srbija ne može da računa na “individualnu podršku” Francuske kada je riječ o evrointegracijama, već na neku vrstu ohrabrenja, koje se odnosi na čitav region.
Prema njegovim riječima, Makron će vjerovatno na sastanku sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem podrobnije objasniti ideju unutrašnje reforme EU i politike proširenja u budućnosti.
– Mi datum ne možemo da dobijemo u ovom periodu. To je nerelano očekivati, ali će sigurno predsjednik Makron dati neka razjašnjenja – zaključio je Diklić.
On, međutim, smatra da je i sama činjenica da se predsjednik Vučić u utorak sastaje sa francuskim predsjednkom pozitivna, jer je riječ o “održavanju kontunuiteta međusobnog dijaloga”, ali dodaje da ne vjeruje da Srbija može da dobije podršku individualno.
– Možemo da dobijemo ohrabrenja koja i do sada postoje za čitav zapadni Balkan. Makron je čvrst pristalica reformisanja prvo Evropske unije, pa onda prijema drugih članova. Naravno, on ne odlučuje sam, ali svakako se stav Francuske sluša u okviru EU – rekao je Diklić.
Ocijenio je da posljednja događanja, kada Sjeverna Makedonija i Albanija nisu dobile datum za otpočinjanje pregovora na Evropskom savjetu, ukazuju na krizu odlučivanja u EU i da je zastoj u proširenju na neki način prekretnica u kreiranju novog profla EU.
Profesor Fakulteta političkih nauka Slobodan Samardzić ističe da poslije Makronovih izjava treba vidjeti u kom pravcu će se mijenjati ciljevi EU promijeniti.
Srbija i region moraju prihvatiti novu realnost – da nema pristupanja u EU, te da je potreban novi model saradnje, nova vrsta ugovornog modela između EU i zemalja regiona, jer, podsjeća Samardžić, postojeći Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je imao za svrhu da se sistem dražava kandidata kompletno menja kako bi zemlje bile spremne za ulazak.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu