Društvo

Fatalne greške nepravilnom upotrebom auto-sjedišta: Čak 60 odsto djece strada, glava i stomak su najranjiviji

Prema statističkim podacima, čak 60 odsto djece smrtno strada u saobraćaju zato što roditelji nisu na odgovarajući način upotrijebili pojas i sjedišta za djecu. U Srbiji njihova upotreba je i dalje ispod nivoa razvijenih zemalja.

Fatalne greške nepravilnom  upotrebom auto-sjedišta: Čak 60 odsto djece strada, glava i stomak su najranjiviji
FOTO: SNEŽANA KRSTIĆ/RINGIER

U posljednjih pet godina, prema zvaničnim podacima, u saobraćajnim nesrećama u Srbiji poginula su 63 djeteta, od toga više od 30 u automobilu zato što nisu bili u sjedištu, nisu bili vezani ili je auto-sjedište korišćeno na pogrešan način.

– To nije greška djeteta, to je greška roditelja. Taj problem je imala i Švedska devedesetih godina. U periodu od 1992. do 1997. godine, za pet godina u 70 saobraćajnih nesreća poginulo je 79 djece. Prepoznali su da jedna trećina roditelja ili nije koristila pojas ili nije koristila sjedište ili nisu korišćeni na ispravan način. Danas Švedska ima procenat upotrebe sjedišta i pojasa između 95 i 97 odsto i danas u Švedskoj nema poginule djece – objašnjava Duško Pešić iz Agencije za bezbjednost saobraćaja.

Pročitajte još

U Srbiji od 69 odsto roditelja koji u automobilu imaju dječje auto-sjedište, čak 90 odsto ih koristi nepropisno i djecu vozi nepravilno. Tri godine je u Švedskom VTI institutu rađeno testiranje novog auto-sjedišta sa unapređenim standardima zbog još veće sigurnosti djece u vozilu.

– Kada pogledamo koliko smo postigli u Skandinaviji, gdje je situacija bolja nego u drugim zemljama Evrope, zaključujemo da smo na dobrom putu, ali i dalje moramo da pričamo o novitetima, unapređenju i da širimo svoju misiju svuda – ističe direktor norveške kompanije NPD BeSafe Oke van Movrik.

Glava i stomak su najranjiviji dijelovi tijela, zato treba da budu najzaštićeniji. To se postiže prevozom djece u auto-sjedištu postavljenom suprotno od smijera kretanja vozila.

– Kada je sjedište okrenuto frontalno u slučaju udesa, tijelo će se pomjeriti naprijed – tada je opterećenje na leđima i vratu, a tu je i rizik od udarca glavom, što izaziva ozbiljne povrede. Kada okrenete sjedište suprotno, dijete će prilikom udesa biti ugurano u sjedište, a stres ublažen, jer je raspoređen na cijelo tijelo – kaže van Movrik.

Najnovije evropske studije pokazuju da sjedište okrenuto suprotno od smjera kretanja treba primjenjivati sve do sedme godine djeteta.

– U Srbiji imamo problem sa tim da roditelji ne poznaju dovoljno značaj važnosti vožnje u suprotnom smijeru i negdje insistiramo i predlažemo da se dijete bar do 15 mjeseci vozi u smjeru suprotnom od smjera vožnje. Roditelji nemaju dovoljno informacija i nemaju razvijenu svjest i puno je zabluda, generalno plašimo se da ćemo djeci povrijediti noge, ako su u suprotnom smjeru i generalno mnogo više brinemo i vodimo računa o toj nekoj udobnosti – kaže savjetnica Agencije za bezbjednost saobraćaja Marijana Jovanović.

– Ne treba tražiti razloge, glavna prednost je da dijete ostane živo. To je velika razlika u odnosu na pogrešno postavljeno ili uopšte nevezano dijete. Moramo nastaviti da informišemo, učimo roditelje da pojas i sedište koriste ispravno – kaže Jam Venal sa švedskog VTI instituta.

Na švedskom institutu za provjeru kvaliteta, Norveška kompanija testirala je dječje auto-sjedište sa aluminijumskim ojačanjem. Test urađen uz simulaciju udesa pri brzini od 57 kilometara na čas pokazao je da sjedište ostaje neoštećeno, a dijete sa minimalnim povredama.

– Ali i dalje jedan dio roditelja smatra da sjedište nije bitno i dalje jedan dio roditelja smatra da pojas nije bitan, ne vjeruju pojasu i sjedištu – kaže Pešić.

Zbog nevezivanja pojasa u Srbiji godišnje život izgubi više od sto ljudi. Među njima su i djeca, piše RTS.

Šezdesetih godina prošlog vijeka Švedska je prvi put upotrijebila dječije auto-sjedište suprotno od pravca kretanja vozila, pola vijeka kasnije, danas ona je jedna od najsigurnijih zemalja kada je u pitanju bezbjednost djece na putevima.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu