Ove godine je Ninova nagrada otišla upravo za roman “Deca” Milene Marković, objavljen u njegovoj produkciji. Pitali smo ga kako je uspio da izgradi respektabilnu izdavačku kuću pretežno od altenativne literature.
– Ne mislim da je to pretežno alternativna literatura. To je moja omiljena literatura, klasici ili moderni klasici. Od svoje šesnaeste do dvadeset druge godine pročitao sam veći dio onoga što objavljujem, kad god treba u novim prevodima – kaže Rigonat.
Za roman “Deca”, objavljen za “Lom”, pisac Milena Marković nedavno je dobila Ninovu nagradu. Izdavaču je takođe važna takva nagrada.
– “Ninova nagrada” je prije svega značajna za Milenu, jer ona kruniše dvadeset godina njenog stvaralaštva. Ništa nije slučajno. Svakom izdavaču je važna ova najveća književna nagrada. Možda ćemo dobiti nove čitaoce, jer će nagrada skrenuti malo više pažnje na ono što radimo – kaže on za Srpskainfo.
Flavio je i ranije objavljivao Milenine knjige pjesama.
– Milena je napravila pauzu od sedam godina (njenu posljednju knjigu, “Pesme za žive i mrtve”, objavili smo 2014.) i dugo je pisala “Decu”, tako da sam bio uvjeren da će dobiti ne jednu, nego više književnih nagrada – dodaje Flavio Rigonat.
Prvi njegov izdavački uspjeh vezan je za knjigu “Buđenje” Antoni de Mela, koji je od jedne prosječne knjige uspio da napravi hit.
– Nije baš tako. Prije toga, u okviru “Haosa”, objavio sam svoj prevod Selindžerovog “Lovca u žitu”, izbor poezije i kratkih priča Čarlsa Bukovskog, izbor iz Kafkinih i Tolstojevih dnevnika, izbor iz dela Roberta Kramba… Dobro, “Buđenje” jeste bilo uspješnije. Pogodilo se valjda da je u tom trenutku, po okončanju rata i inflacije, ljudima trebala takva knjiga, takav naslov, i planula je. Ali više se ovajdila piraterija. Priča o tome kako je došlo do toga da je prevedem, objavim i napravim od nje hit donekle je bizarna i potrebno bi bilo više prostora da se ispriča – priča Rigonat.
Smatraju ga za možda najboljeg prevodioca andergraund anglosaksonske literature. Preveo je veliki broj radova Bukovskog, Fantea, Roberta Kramba, Selindzera.
– To su veliki pisci, često veoma zabavni, i naravno da uživaš dok ih prevodiš. Pogotovo Kramb. Koliko sam se smijao – kaže Flavio.
Objavio je kultne romane Nabokova, Selina, Bernharda, Orvela. Smatra da takvi romani mijenjaju svijest moderne publike.
– Itekako. To su fascinantni pisci. Prevođeni su i objavljivani kod nas, ali su nekako ostali zanemareni tokom devedesetih. Kad sam počeo da ih objavljujem, u početku nije bilo nikakvog odziva. Ali poslije nekoliko godina je krenulo. Nabokova sam vratio u život tako što sam preveo “Smijeh u tami”, ponovo preveo “Lolitu”, i odjednom je skočilo interesovanje. Potom sam objavio “Dar” i “Očajanje”. Htio sam da prevedem i objavim sve od Nabokova, ali onda mi je bukvalno preotet. Trenutno prevodim nekoliko vrlo modernih priča H. Dž. Velsa – knjiga će se zvati “Crvena soba” – a završavam i prevod obimnog djela Pitera Biskinda “Easy Riders, Raging Bulls” (prije toga sam preveo razgovore s Orsonom Velsom pod naslovom “Na ručku s Orsonom”, koju je priredio isti autor). “Easy Riders” je knjiga o Holivudu sedamdesetih, prepuna anegdota o režiserima i glumcima ovog izuzetno značajnog perioda u istoriji filma – kaže Flavio.
Smatra da ima zanimljivih mladih pisaca u regionu.
– Mnogo je novih mladih pisaca. I to dobrih pisaca. Objavio sam nekoliko knjiga Roberta Perišića, Damira Karakaša i Marka Tomaša, zatim Draška Sikimića, nedavno i “Lice od pepela” Vuka Rodića, uz nekoliko izvanrednih zbirki poezije: “Divlje i tvoje” Olje Savičević Ivančević, zatim “Moramo postati konkretni”, Željke Horvat Čeč, i “Isus među dojkama” Vladane Perlić iz Banjaluke. Baš sada objavljujem još dvije knjige mladih pisaca iz regiona. Prva je zbirka poezije Katje Gorečan iz Slovenije. Zove se “Jadi mlade Hane”; izuzetna knjiga o odrastanju i samoiscjeljenju poezijom. Druga je “Blizina svega”, vrlo samosvojna knjiga Ante Zlatka Stolice, koja ima veliki uspjeh u Hrvatskoj, a nadam se da će je s uživanjem čitati i ovdje – kaže na kraju razgovora za Srpskainfo Flavio Rigonat.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu