Zelić podsjeća na poražavajuće podatke na više od 700.000 smrtnih slučajeva godišnje u svijetu koji se dogodi od posljedica substandardnih i lažnih lijekova.
Pored smrti, lijekovi koji se nabave na nelegalan način mogu da dovedu i do trajnog oštećenja jetre ili bubrega, i drugih ozbiljnih zdravstvenih stanja. Na sreću, ova pojava je neuporedivo rijeđa u zemlji, ali da lijekova na crnom tržištu ima, to stoji.
Na prvom mjestu antibiotici!
Zelić kaže da se na nelegalan način najviše nabavljaju:
antibiotici
zatim lijekovi za terapiju bola
različiti psihoaktivni lijekovi – sedativi i hipnotici
sve češće i lijekovi za kancer
a nešto manje takozvani “lifestyle” lijekovi – za mršavljenje, potenciju, jačanje organizma…
U lijekovima otrov za pacove, boja za puteve, a ovo su posljedice
Sagovornik ponavlja da se u lijekovima koji se nabavljaju na nelegalan način mogu naći antifriz, otrov za pacove, prah cigle, boja za puteve, lak za podove, teški metali…
Medikamenti koji se na nelegalan način pronađu, mogu da dovedu do trajnog oštećenja jetre ili bubrega, ali i drugih zdravstvenih problema.
– Pozivajući se ponovo na izvještaje SZO, ali i drugih međunarodnih organizacija, pored već pomenutih terminalnih ishoda, kako zbog neefikasnosti lijeka ili čak i toksičnih dejstava ili mikrobiološkog onečišćenja, postoji i mogućnost trajnih oštećenja jetre ili bubrega, i mnogo drugih neželjenih dejstava proizvoda. Oni, često, ne samo da ne sadrže aktivne i pomoćne supstance pravog lijeka, već se u njemu mogu naći antifriz, otrov za pacove, prah cigle, boja za puteve, lak za podove, teški metali… – kaže Zelić.
Na pitanje gdje građani mogu da prijave nelegalan lijek i koliko takvih prijava bude u Srbiji na godišnjem nivou, objašnjava da tu ključnu ulogu ima Ministarstvo zdravlja Srbije i nadležna inspekcija za lijekove i medicinska sredstva, a da njima podršku pruža ALIMS u pogledu laboratorijske kontrole proizvoda koji se pronađu u prometu.
– Tu su, svakako, važni i Ministarstvo unutrašnjih poslova, Uprava carine ima esencijalnu rolu u sprječavanju ulaska tih proizvoda u Srbiju, ističemo i Ministarstvo trgovine, Zavod za intelektualnu svojinu i naravno tužilaštvo. Broj prijava nije velikim ali to ne znači da se ovi proizvodi ne nalaze u zemlji. Zato stalno apelujemo na građane da nikako ne nabavljaju lijekove mimo legalnog lanca snabdijevanja odnosno apoteka, gdje se nalaze oni proizvodi koje je kontrolisala Agencija za lijekove i medicinska sredstva Srbije i koji su prije svega kvalitetni, efikasni i bezbjedni – upozorava Zelić.
Nepotreban rizik
Dodaje da zaista nema potrebe da bilo ko dovodi i sebe i druge u nepotreban rizik.
– Ako imamo u vidu više od 6.000 registrovanih lekova u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva (ALIMS), odnosno da je dostupan lijek za praktično svako stanje i bolest, i da Ministarstvo zdravlja i Republički fond za zdravstveno osiguranje vrijedno i strateški radi na uvođenju novih terapija, nema potrebe da bilo ko dovodi sebe ili svoje bližnje u nepotreban rizik nabavljajući lijekove koji nisu registrovani. Veliko je pitanje i kako su oni čuvani i transpotovani, a još je veća vjerovatnoća da su falsifikovani i opasni po zdravlje – napominje Zelić i dodaje da građani na vrlo jednostavan način mogu da provjere da li je neki lijek registration kod nas – ukucavanjem ključnih pojmova u pretraživaču na www.alims.gov.rs.
Predsjednik Saveza privatnih apotekara Srbije Dragutin Rajevac kaže da se na nelegalan način traži gotovo svaki lijek kojeg kod nas nema.
Najopasnija nabavka putem interneta
Objašnjava da se dešava i da ljekari određenim pacijentima propišu ili preporuče medikament za čija dobra dejstva su čuli na nekom kongresu.
– Onda pacijent kreće od jedne do druge apoteke, sa ciljem da nađe lijek. Isto je i kada takvu uslugu tražite, na primjer, od rođake iz Frankfurta. Vjeruje se da je lijek, koji je ljekar preporučio nema štetna dejstva. Sa druge strane, ima pacijenata koji na internetu dobijaju ideje, tako kupe lijek, onda dolazi do štetnih dejstava. To je najopasnije – kaže Rajevac.
Kako je u svijetu
Neželjene posljedice su, kako navodi, dominantne u subsaharskoj Africi, jugoistočnoj Aziji i centralnoj i južnoj Americi, a najčešći uzrok ovih ishoda su neefikasni lijekovi za životno ugrožavajuća stanja – malariju, žutu groznicu, HIV i druge teške bolesti.
– U razvijenim državama i zemljama sa uređenim zdravstvenim sistemima, pa i Srbiji, ova pojava je neuporedivo rjeđa, i nema tako ozbiljne posljedice. A, učestaliji su lijekovi koji nisu vezani za pojedine teže bolesti, kao što su preparati za mršavljenje, za erektilnu disfunkciju ili potenciju, anabolički steroidi koji se koriste za povećanje mišićne mase i slično. Posebno zabrinjava trend u EU koji se tiče lijekova za teže bolesti poput kancera i imunoloških poremećaja kao i za rijetke bolesti – kriminalne grupe se bave i ovim proizvodima jer je na njima velika zarada – kaže Zelić.
Apoteka jedino legalno mjesto nabavke lijeka
Jedino legalno mjesto nabavke lijeka u Srbiji je apoteka, po Zakonu o lijekovima i drugim pravnima aktima u zemlji.
– Sve drugo je, ne samo mjesto ilegalnog prometa, već predstavlja veliki rizik ako se zna da je prema podacima SZO više od 50 odsto lijekova, koji se prodaju preko interneta lažno, čak i u zemljama gdje je takav promet dozvoljen – objašnjava Pavle Zelić, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu