Ako ovaj praznik nije vaša slava, a onda ste pak sigurno pozvani na slavu ili ćete je bar čestitati rodbini, prijateljima ili poznanicima. A kako se čestita Aranđelovdan?
Čestitke za Aranđelovdan, baš kao i za svaku drugu slavu, prije svega treba da budu iskrene i od srca, a onda nije ni važno na koji ćete način to uraditi. Ipak, ako želite da se pridržavate tradicije, evo kako se odvajkada u narodu čestita slava.
Kako se pravilno čestita slava
Pravilo je da domaćin svakog gosta dočeka pred kućom ili na pragu doma riječima: “Dobro došli”, a gost čestita slavu na ovaj način:
– Čestit sveti Arhangel Mihailo i srećna ti slava domaćine! Nek Bog da zdravlja i sreće, tebi i tvojoj porodici!
Domaćin odgovara:
– Hvala i dobro nam došli! I vama neka Bog i sveti Arhangel Mihailo pomognu da dosta godina dolazite i da slavimo u zdravlju i veselju!
Jednostavno, a lijepo!
Potom se gost prvo poslužuje slavskim žitom i otpije gutljaj osveštanog vina. Najprije se prekrsti, poželi dobro zdravlje kući u koju je došao, pa tek onda sjeda za trpezu.
Podsjetimo, u našem narodu postoji niz običaja vezan za obilježavanje slave, pa su tako nekada domaćini na slavu goste pozivali lično. Domaćin, ili neko od mlađih iz kuće, odlazili bi u kuću gosta najčešće sa sobom noseći pogaču, lepinju ili manji hljeb na poklon, a u mnogim krajevima gde su Srbi danas se zadržao običaj odnošenja jabuke.
Ponegdje u Srbiji smatralo se da se na slavu i ne zove, već se podrazumjevalo da svi znani iz kraja dođu u kuće koje toga dana obilježavanja određenog svetitelja. Naročito je to važilo za “stalne goste”, one koji po tradiciji godinama dolaze.
Prvi običaj odavno se izgubio. Danas se na slavu, iz praktičnih razloga, ne zove lično (osim kada su u pitanju ljudi koje svakodnevno viđamo). Poziva se telefonom, sms porukama… ili se, kao po drugom običaju, i ne zove već se dolazak podrazumijeva. Mada, učtivije je svakako pozvati svakog gosta i izraziti želju da prisustvuje krsnom imenu vaše porodice. Takođe, danas se u pozivu navodi i vrijeme kada se gost očekuje (na ručku, ili večeri… prvi ili drugi dan slave). Nekada ovako nešto nije praktikovano, a danas su, iz praktičnih razloga, ljudi primorani na ovakvu vrstu organizacije, s obzirom na to da mnogi žive u manjim stanovima i ne mogu primiti sve goste odjednom, a i većina gostiju i radi (na radni dan, a bogami i vikendom).U Srbiji se još ponegdje sačuvao i običaj “dvorenja slave”. Tada domaćin u svečanom odjelu i izrazito vedro raspoložen, dočekuje goste, poslužuje ih, i cijeli dan ne sjeda za sto dok god gori slavska svijeća, iz poštovanja prema svetitelju, piše Opanak.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu