U međuvremenu, kako piše Politiko, pozivajući se na izjave američkog zvaničnika i još dvije osobe, američki predsednik Džo Bajden je prelomio i u tajnosti dao Ukrajini dozvolu da izvrši napad unutar Rusije, isključivo u blizini oblasti Harkova, koristeći oružje koje su obezbijedile SAD.
Bajden izdao uputstva
– Predsjednik je nedavno izdao uputstva svom timu da osigura da Ukrajina može da koristi američko oružje u svrhe uzvraćanja vatre u Harkovu da bi Ukrajina mogla da uzvrati ruskim snagama koje ih napadaju ili se spremaju da ih napadnu – potvrdio je američki zvaničnik, dodajući da se politika dozvoljavanja dalekometnih udara unutar Rusije nije promijenila – navodi Politiko.
Šef evropske diplomatije Žozep Borelj rekao je u utorak da su neke evropske nacije već odlučile da ukinu ograničenja.
– Događaji se mijenjaju, ljudi se mijenjaju – rekao je Borelj.
Do sada su svoju podršku Kijevu da napadne ruske ciljeve po izboru izrazile baltičke zemlje, Velika Britanija, Poljska, Španija i Finska – ali željena, potpuna “dozvola” iz Vašingtona još nije stigla, iako se najnovija Bajdenova odluka smatra korakom naprijed.
Kijev je urgirao na svoje saveznike da mu dozvole upotrebu zapadnog oružja za gađanje meta u Rusiji i da napuste zvaničnu poziciju koju se neke od njih držale tokom 27-mjesečne ruske invazije.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je Rojtersu 20. maja da su vođeni razgovori sa saveznicima oko upotrebe zapadnog oružja za gađanje ruskih vojnih meta na granici i dalje unutar Rusije, da oni nisu izrodili “ništa pozitivno”, ali da su neki partneri promijenili svoje retoriku po tom pitanju.
Zelenski je prošle nedjelje rekao da su ograničenja na upotrebu zapadnog oružja pružila Moskvi “veliku prednost”.
“Imamo oružje, ali ne možemo da ga upotrebimo, ovo je smiješno”
– Imamo oružje, ali ne možemo da ga upotrebimo protiv Rusije dok oni ne pređu granicu – požalio se Njuzviku Jegor Černijev, ukrajinski poslanik.
– Imalo smo informaciju prije posljednje ruske ofanzive kod Harkova, da prikupljaju trupe, oko opreme, ali nismo mogli ništa da uradimo. Nismo mogli da gađamo i spriječimo ovaj napad. Zato smo izgubili neka sela, nešto teritorije, naše vojnike i civile. Ovo je smiješno – dodao je on.
“Dozvola SAD biće znak drugim zemljama”
Dok Ukrajina gradi podršku u Evropi, ona je takođe svjesna potrebe za potpunim američkim “zelenim svjetlom”.
– Razumijemo da je važnije imati dozvolu od SAD. Znam da se o tome razgovara, ali još nemamo odluku. Nadam se da će se donijeti što je prije moguće i da će to biti znak drugim zemljama – rekao je Černijev Njuzviku.
Šta su rekle SAD?
Bijela kuća se do sada, kako piše Njuzvik, odlučno protivila da dozvoli Ukrajini da koristi zapadno oružje za gađanje vojnih meta u ruskim granicama, iz straha od eskalacije sukoba i njegovog prerastanja u direktan konflikt sa Zapadom.
Navodno je američki državni sekretar Entoni Blinken među onima koji je gurao predsjednika Bajdena da olabavi restrikcije Ukrajini na upotrebu zapadnog oružja, piše Njuzvik. Bajden je, nedugo nakon početka ruske invazije u februaru 2022, rekao da “nećemo voditi rat protiv Rusije u Ukrajini”.
– Direktan sukob između NATO i Rusije je Treći svjetski rat – rekao je on tada, dodajući da je to nešto što “moramo težiti da to spriječimo”.
Ali, postoje znakovi neslaganja u administraciji. Blinken i Stejt department se navodno zalažu za labavljenje ograničenja na oružje, a ministar odbrane Lojd Ostin je ovog mjeseca nagovijestio promjenu politike u vezi obaranja ruskih aviona koji lete iznad ruske teritorije, navodeći da je “dinamika u vazduhu malo drugačija”.
Portparol Bijele kuće Džon Kirbi rekao je u srijedu da je američka podrška Ukrajini evoluirala tokom rata.
– Ali, trenutno, nema promjene naše politike – rekao je on.
Šta je rekao NATO?
Generalni sekretar Jens Stoltenberg, koji je krajem ovog meseca pozvao članice alijanse da dozvole Kijevu da koristi dobijeno oružje za gađanje vojnih ciljeva unutar teritorije Rusije, rekao je u ponedjeljak da vjeruje da je “došlo vrijeme da se razmotre neke od ovih restrikcija”.
– Došlo je vrijeme da razmislimo da li će biti u redu da se ukinu neke od ovih restrikcija koje su nametnute, jer sada vidimo da su posebno u regionu Harkova, linija fronta i granica manje-više iste – rekao je Stoltenberg i dodao da je odluka na svakoj zemlji.
Parlamentarna skupština NATO je u ponedjeljak usvojila rezoluciju kojom se savezničke prestonice pozivaju da ukinu “neka ograničenja na upotrebu oružja koje su obezbijedili NATO saveznici za napad na legitimne mete u Rusiji”. Sam NATO kao blok ne isporučuje oružje Kijevu.
Dok je ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio u utorak da pojedine članice NATO saveza “treba da shvate čime se igraju” kada predlažu da se Kijevu dozvoli da izvrši udare na rusku teritoriju, zapadni partneri Kijeva su u međuvremenu iznijeli svoje stavove po tom pitanju.
Šta kažu drugi saveznici Ukrajine?
Šef britanske diplomatije Dejvid Kameron rekao je početkom maja da Kijev “ima pravo” da slobodno gađa ciljeve na ruskoj teritoriji.
Njemački kancelar Olaf Šolc i francuski predsednik Emanuel Makron su u utorak poručili da žele da daju svjetlo Ukrajini da koristi zapadno oružje za napade na ciljeve, na ruskoj teritoriji, sa koje dolaze napadi na Ukrajinu.
– Međutim, ne smijemo dozvoliti Ukrajini da napada druge ciljeve na teritoriji Rusije, posebno ne civilne – rekao je Makron.
– Nalazim čudnim kad neki ljudi tvrde da (Ukrajini) ne treba dozvoliti da se brani i preduzme mjere pogodne za to – rekao je Šolc, preneo je Rojters.
Italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani rekao je u četvrtak da Italija nikad neće poslati bilo kakve trupe u Ukrajini i da oružje koje je dala Kijevu ne bi trebalo da se koristi na ruskoj teritoriji.
Danska premijerka Mete Frederiksen ponovila je Stoltenbergove navode.
– Dobrodošli ste da upotrebite ono što smo donirali Ukrajini, takođe van Ukrajine, odnosno na ruskim metama – ako je to u okviru međunarodnog prava. Generalni sekretar NATO je bio veoma jasan po tom pitanju… da je to u okviru pravila kad vodite rat jer je Ukrajina ta koja je pod napadom Rusije – rekla je ona u utorak.
Holandsko Ministarstvo odbrane u sredu je reklo da bi Ukrajina trebala da koristi donirano oružje u skladu sa međunarodnim zakonom.
– Dalje od toga, Holandija ne nameće zakonska ograničenja na upotrebu oružja koje je isporučila iznad ili na ruskom tlu – navodi se u saopštenju.
Češki premijer Petr Fijala rekao je u utorak da su izjave Stoltenberga i drugih “apsolutno logične”.
– Ukrajina je zemlja koja se brani od ruske agresije… I kao napadnuta zemlja svakako da ima pravo da iskoristi sve mogućnosti za svoju odbranu – rekao je on.
Što se tiče baltičkih zemalja, Litvanija glasno podržava pravo Ukrajine da gađa mete u Rusiji.
– Način da se reaguje na rusku agresiju u Ukrajini, ali i u našim zemljama, je da se dozvoli Ukrajini da koristi oružje koje već ima na način na koji treba da ga koristi – rekao je u ponedjeljak ministar spoljnih poslova Gabrielius Landsbergis, dodajući da “tako upravljate eskalacijom, tako zaustavljate Rusiju”.
Predsjednik Letonije Edgars Rinkevičs rekao je u ponedjeljak CNN da smatra da “nema racionalnog, pragmatičnog razloga da se Ukrajini ne dozvoli da upotrebi to oružje protiv Rusije na najefikasniji način”. Estonski ministar odbrane Hano Pevkur pozvao je saveznike Kijeva na mreži “X” (Tviter) da “povećaju obuku ukrajinskih boraca i omoguće Ukrajini da gađa vojne mete u Rusiji”.
Špigl je nedavno objavio da baltičke zemlje ne isključuju slanje svojih vojnika u Ukrajinu ako bi Rusija ostvarile značajnije uspehe na bojnom polju, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu