Među 711 naziva ulica i trgova ima vrlo živopisnih imena, pa tako imamo i Čarobnu, Jasenjsku i Duboku ulicu.
Srpskainfo ekskluzivno objavljuje kompletan spisak sa nazivima svih 711 ulica, koliko ih ima u Banjaluci. Ko ima strpljenja da tu listu pažljivo iščita sam će se uvjeriti da tu, doslovno, ima svega.
Većina banjalučkih ulica, naročito onih starijih, koje se nalaze u centru grada, imaju dugu i živopisnu istoriju i nekoliko puta su mijenjale imena.
Kako navode poznavaoci lokalnih prilika, Gajeva je jedina ulica koja nikad nije promijenila ime i nosi isti naziv koji je dobila krajem 19. vijeka.
Banjalučke ulice prvi put dobijaju zvanična imena i kućne numere 1895. godine, u doba Austrougarske. U to vrijeme se tačno znalo da je stara, “turska” varoš na desnoj, a nova “hrišćanska” na lijevoj obali Crkvene. U skladu s tim su bili i nazivi ulica. Na desnoj obali riječice mahale su se zvale Ilidža, Kalenderija, Džaferagina, a na lijevoj Carski drum, Nova varoš, te Anđeoska i Gizelina ulica.
Od kajzera do Tita, Pavelića i kralja Petra
Taj Carski drum, ili Kajzerštrase, glavna je banjalučka ulica, koja se danas zove Petra Prvog Karađorđevića. U doba SFRJ se zvala Titova ulica, a za vrijeme okupacije ustaške NDH Ulica Ante Pavelića, dok je između dva svjetska rata zvala po kralju Aleksandru Karađorđeviću.
Glavna ulica nije jedina. Kako su dolazile i prolazile vlasti, stare ulice su mijenjale imena, a nove se kitile novim junacima, tako da danas imamo pravi haos na plavim pločicama s nazivima ulica.
U skladu s tradicijom, u “prelomnim devedesetim godinama”, za vlasti SDS, nesrpske, pa i partizanske ulice preko noći su nestajale iz grada, a na plavim pločicama se pojavljivala imena četničkih vojvoda i ideologa.
Ipak, najpopularniji partizani, pogotovo oni sa “najpodobnijim” imenima, preživjeli su ovu čistku, tako da danas u Banjaluci postoji, na primjer, i ulica čuvenog narodnog heroja Sime Šolaje i ulica vojvode Uroša Drenovića, pa i ulica koja nosi ime Rade Radića, četnika za koga se osnovano sumnja da je ubio legendarnog doktora Mladena Stojanovića, kada je ovaj partizanski komandant Kozare ranjen i zarobljen.
Ima Mladena Stojanovića nosi najveći park u Banjaluci.
Uz ove ideološke lomove, haosu je zasigurno doprinijelo i to što, u duhu demokratije, svaki građanin može predložiti naziv ulice, ali odluku o tome koji će ime osvanuti na plavoj pločici donose političari, tačnije odbornici u Skupštini Grada Banjaluka.
Nazovite ulicu po meni!
Dragan Banjac, predsjednik skupštinske Komisije za davanje naziva ulicama i trgovima u Banjaluci, tvrdi da je krajnje vrijeme da se ovaj haos temeljito pospremi.
– Moramo raspakovati cijelu priču, sve nazive ulica staviti na sto i prvo se dogovoriti za kakve se to vrijednosti ovaj grad zalaže. Onda treba pustiti istoričare i druge stručnjake da daju svoj sud o prijedlozima za nazive ulica i to bez uplitanja političara i političkih igara – kategoričan je Banjac.
Pošto je stvarnost daleko od ove vizije, situacija je takva da je nedavno jedan Banjalučanin poslao zvaničnu inicijativu s prijedlogom da se jedna nova ulica u gradu nazove – po njemu! Detaljno je obrazložio koliko je “zaslužan” i zašto je predložio samog sebe.
Taj je, predlog, u startu odbačen, ako ni zbog čega drugog, a onda zbog nepisanog pravila da se ulice ne nazivaju po živim ljudima.
Grad ratnika ili grad žena?
A kako sada stvari stoje sa banjalučkim ulicama i šta kažu statistike?
U Banjaluci je najveći broj ulica, njih skoro 50 odsto, nazvano po muškarcima, a među onim koji su dobili svoje ulice je najviše ratnika, bilo stvarnih, bilo mitskih.
Poslije ratnika i vojskovođa, najviše svojih ulica imaju crkveni velikodostojnici: patrijarsi, vladike ili protojereji. Ako se tome dodaju ulice nazvane po manastirima, vjerskim simbolima ili praznicima, oko 15 odsto ulica u Banjaluci ima imena povezana sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
Veliki broj ulica, njih oko 12 odsto, nosi imena po geografskim pojmovima, pa tako imamo Beogradsku, Podgoričku i Novosadsku, pa čak i Banjalučku ulicu, ali i Avalsku, Kajmakčalansku, Dunavsku, Ulicu Rijeke Ugar.
Vjerovatno je najzanimljivije to što Banjaluka, iako slovi kao grad žena, ima samo 6 odsto ulica nazvanih po ženama. Još je zanimljivije što je, sa ovakvim procentom, Banjaluka šampion BiH po rodnoj ravnopravnosti u nazivima ulica.
Najzanimljivija su ipak imena žena po kojima su nazvane banjalučke ulice.
Dakle, od 711 ulica i trgova u Banjaluci, po ženama je nazvano njih 43. Uz to 7 ulica nosi posredno ženska imena, jer se zovu, na primjer, Ulica Kola srpskih sestara, ili Ulica Sestara Levi.
Među 43 žene po kojima su nazvane ulice doslovno ima svega, od partizanki, do mitskih ličnosti, svetica i carica, ali najviše je – majki.
Tako je pet ulica nazvano po majkama poginulih boraca, jedna po Majci Jevrosimi, mami mitskog junaka Kraljevića Marka, a jedna po Majki Jugovića, za koju se takođe osnovanu sumnja da nije postojala, osim u epskim narodnim pjesmama.
Uz Matronu Moskovsku, na plavoj pločici sa nazivom ulice, našla se, na primjer i Sveta Kraljica Jelena i Sveta Ognjena Marija, pa i Carica Milica, ali su svoje ulice dobile i Mileva Ajnštajn, Marija Kiri i nekoliko partizanki, poput Mire Cikote, Marije Bursać i Rade Vranješević, dok je jedna je ulica nazvana po beogradskoj glumici Olgi Spiridonović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu