Naime, pokret „Eko straža“ objavio je na Instagram stranici mejl koji je, navodno, trgovinski lanac Univereksport poslao svojim dobavljačima, a u kojem im poručuju da neće prihvatiti izmjene cjenovnika počev od 1. januara pa do kraja prvog kvartala.
Dobavljačima čak predlažu da se prijavljeno povećanje cijena koje se odnosi na period poslije 1. janaura odloži i da se cijene vrate na nivoe prije poskupljenja.
U slučaju da dobavljači izmjene cjenovnik mimo poslovnoj odluci Univereksporta, ovaj trgovinski lanaca poručuje da će im roba u tom slučaju biti sklonjena sa rafova.
Kao obrazloženje za ovakvu odluku naveli su to da su već „duže izloženi percepciji da su cijene u njihovim maloprodajnim objektima odraz isključivo njihove politike visokih malorodajnih marži, usmjerene na sticanje ekstra profita“.
Redakcija Danasa poslala je upit Univereksportu da potvrdi autentičnost mejla, međutim kao odgovor smo dobili:
– Molimo za razumijevanje da ne želimo da komentarišemo komunikaciju sa našim poslovnim partnerima.
„Eko straža“ je ovaj mejl Univereksporta dobavljačima prokomentarisala kao „prvu pobjedu bojkota trgovinskih lanaca“, međutim jedan od komentara ispod objavljenog mejla govori drugačije:
– Ma kakva pobjeda? Samo su se prvi sjetili da prebace krivicu sa sebe na proizvođače i dobavljače.
„Efektiva“ je pozvala da se u petak bojkotuju Maksi, Dis, Lidl, Idea, Roda, Merkator, Delez, Šop end Go, Univereksport.
„Davanja trgovinskim lancima kreću se od 25 do 40 odsto, zavisi od alavosti“
Međutim, nije samo razlika između prodajne i nabavne cijene jedini izvor zarade, prije svega za velike, trgovinske lance.
Redakcija Danasa imala je uvid u troškove jednog od dobavljača prema trgovinskim lancima u Srbiji, među kojima su i oni sa „bojkot liste“.
Zaposleni u maloj firmi koja je dobavljač uvozne robe, a koji je za Danas želio da govori anonimno, kaže da su marže dobavljača po 10 odsto, a trgovinskih lanaca nisu ispod 30 odsto.
– I sad su im dobavljači krivi. Tačno je da su porasle nabavne cijene, kod nas za većinu artikala zbog skupljeg transporta, ali ne za ovaj procenat koji je u radnjama – kaže sagovornik.
Dodaje da najveća davanja njihova firma ima upravo prema trgovinskim lancima i ističe da im „pojedu sav profit“.
– Na primjer, ako nam je godišnji neto promet 10 miliona dinara, mi njima damo i do četiri miliona dinara. U procentima to je 25 do 40 odsto naših prihoda. Zavisi od lanca do lanca, neki su manje alavi, neki više – ističe naš sagovornik.
Trgovinski lanci naplaćuju i vazduh
Na osnovu ugovora ove dobavljačke firme može se zaključiti da im trgovinski lanci „naplaćuju i vazduh“.
Trgovinski lanci naplaćuju ovom dobavljaču i do 10.000 evra godišnje za paušalnu naknadu za marketing budžet, zatim paušalnu naknadu za objave u katalozima i lifletima koja je pet i više odsto ili fiksno više od 500 evra mjesečno.
Naplaćuju i naknadu za održavanje asortimana, pozicioniranje i izradu planograma (plan rasporeda na policama) od 10 i više odsto svakog mjeseca, kao i naknadu za korišćenje portala od jedan i više odsto mesečno. Zatim se naplaćuje naknada za primarno pozicioniranje od takođe jedan i više odsto mesečno, a toliko iznosi i naknada za sekundarno pozicioniranje na mesečnom nivou.
Trgovinski lanci naplaćuju i naknadu za logistiku od pet pa i više odsto mesečno.
Šta sve trgovinski lanci naplaćuju kako bi se roba našla na njihovim rafovima?
Sagovornik kaže da plaćaju i ulistavanje u marketima po objektu koje košta od 500 evra pa naviše po jednom artiklu, dodajući da je ovo posebna stavka i da su u pitanju desetine hiljada evra da bi se proizvod ubacio u lanac.
Dodaje da plaćaju i podršku za otvaranje novih radnji, čeone pozicije, sugestivnu prodaju, poziciju na kasi, korpe pored kase.
– Kad ne znaju kako više da nam uzmu pare onda traže pare za unapređenje prodaje, što nikad nismo shvatili šta tačno znači – otkriva sagovornik.
Ističe da se sve ovo vodi kao vanfakturni rabati ili vanfakturna davanja, koja nisu iskazana na fakturi sa cenom, već su u vidu zasebnih davanja kroz posebne fakture.
Velike proizvođače štiti moć reklame
Ekonomista Dragovan Milićević kaže za Danas da ne važe ista pravila za male i velike proizvođače i dobavljače, dodajući da je tržišna pozicija manjih u odnosu na velike trgovinske sistema značajno drugačija.
Objašnjava da je riječ o odnosu dva potpuno neravnopravna igrača, gdje mali proizvođač nema toliku tržišnu snagu čime mu je ujedno smanjena i pregovaračka snaga, dok veliki trgovinski sistem (gdje je udruženo sedam ili osam trgovinskih lanaca) i koji drži najveći dio tržišta maloprodaje ima mnogo veću pregovaračku moć).
Zbog toga su u poziciji da brojnim troškovima ucjenjuju one manje.
I Milićević dodaje da proizvođač ili dobavljač uglavnom mora da plati ulistavanje, zatim poziciju na rafu, mora da plati i tretman u smislu da li je proizvod za hladni ili topli lanac, količinski rabat, rabat na plaćanje.
– Proizvođač se odrekne najvećeg dijela zarade u cilju da svoju robu pozicionira u velikom sistemu – ukazao je Milićević.
Na pitanje kolike su marže trgovinskih lanaca, Milićević kaže da sama marža nije toliko bitna, dodajući da trgovinski lanci kažu da je njihova marža 12 ili 13 odsto.
– Ali koliko trgovinski lanci uzmu od proizvođača ili dobavljača kroz rabate, ulistavanje, dodatne bonuse… To je poseban trošak – naveo je Milićević.
Analize koje je Milićević radio pokazale su da su u 2023. godini razlika u pojedinim trgovinskim lancima između nabavne vrijednosti prodate robe i prohod od prodaje pokazao razliku od čak 43 ili 44 odsto.
– Definitivno mali proizvođač ili dobavljač je u ovom velikom sistemu, što bi se reklo, ogoljen do maksimuma – istakao je naš sagovornik.
Međutim, kod velikih proizvođača i dobavljača je priča drugačija, ukazuje Milićević.
Na primjer, objašnjava on, Koka-kola ima ofanzivan marketinški nastup i svakom velikom sistemu biće u interesu da prodaje Koka-kolu, čak i da nema nikakva dodatna davanja osim marže.
– Zato Koka-kola ulaže u marketing i promociju, a mali proizvođač nema para da ulaže u promociju i zato ide na to da se na tržište probije preko velikog sistema. A to košta – zaključio je Milićević za Danas.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu