Incident se desio na početku Ulice Skendera Kulenovića, takoreći u glavnoj gradskoj ulici, nadomak Trga Krajine. I to nije prvi put.
Aleje, kojima se Banjaluka diči i ponosi su, već godinama, opasne po život Banjalučana i Banjalučanki.
Pogotovo je rizična šetnja alejom u Skendera Kulenovića i u susjednoj Kozarskoj ulici, jer drveće u njoj zasađeno još u doba Austrougarske. Odavno je ovoj aleji bio neophodan “generalni remont”, ali…
Zoran N., koji stanuje u komšiluku u ulici Duška Koščiće kaže da je ovaj dio grada najugroženiji i da Kozarska i Skendera Kulenovića već odavno nisu bezbjedne za prolaznike, a da je ono što se u nedjelju dogodilo samo još jedna, možda i posljednja opomena.
– Samo u proteklih godinu dana četiri stabla su se srušila u ove dvije ulice. Kad zaduva jači vjetar više niko ne smije izaći iz stana. – kaže Zoran.
On kaže da su se građani često obraćali za pomoć Gradskoj upravi i tražili da stručnjaci izađu na teren i da ispitaju u kakvom stanju su stabla, ali da lokalna vlast ne mari za bezbjednost sugrađana.
– Kad se tako nešto desi i stablo padne na trotoar ili saobraćajnicu, oni kažu da će rešiti problem, da će biti urađena analiza, ali sve ostane na tome – dodao je Zoran.
Čekajući tender i sanitarnu sječu
Tako je bilo i ovog puta. Iz Gradske uprave su se upravo oglasili da bi poručili da su svjesni opasnosti, da je “sve pod kontrolom” i da su procedure “u toku”.
– Odjeljenje za komunalne poslove kroz redovne aktivnosti na očuvanju, unapređenju i održavanju zelenih površina sprovodi procjenu zdravstvenog stanja stabala na području grada, tim više što je većina drvorednih pravaca u Banjaluci sačinjena od starih i u većoj mjeri dotrajalih stabala. – poručuju iz Gradske uprave.
Dodaju da je, u vezi s tim, gorespomenuto odjeljenje, prošlog mjeseca “pokrenulo postupak javne nabavke” za usluge „utvrđivanja zdravstvenog stanja stabala i sanitarne rezidbe“.
Znači, tender još nije ni raspisan, a kad će se zna se, a kad se raspiše onda slijedi izbor najpovoljnijeg ponuđača, pa rok za žalbe, pa… tek nakon svih administrativnih peripetija na red će doći “sistematski pregled” aleja, pa utvrđivanje koja su stabla bolesna ili oštećena pa tek onda “sanitarna rezidba”.
A do tada će šetači nositi, doslovno, glavu u torbi. Osim lude i brze vožnje, po život pješaka su opasna i ogromna razgranata stabla, stara više od 100 godina, koja se svakog trenutka mogu polomiti i pasti.
Da taj problem nije od juče, zna i penzionerka Milka, koja već decenijama živi u Kozarskoj ulici. Kaže da je betonizacija grada uradila svoje i da u takvoj situaciji, nije nikakvo iznenađenje što se stabla suše i ruše: ne samo zbog starosti, nego i zbog zagađenja i skučenog životnog prostora.
– Oko Božića je palo stablo u Kozarskoj ulici pa su vozila išla trotoarom, a na taj način bila je ugrožena i bezbjednost pješaka. Obećavali su da će uraditi studiju, da će analizirati i pregledati stabla, da će ukloniti ona koja nisu zdrava i koja su počela da se suše ili su se već osušila. Evo prošla su 4 mjeseca nikog nismo vidjeli da je izašao na teren i da je radio analize – kaže Milka.
Aleje i dinosaurusi
Dodaje da se nada da će se bar sada, nakon što je umalo stradala majka sa bebom, “nadležni” sjetiti da izađu na teren i preduzmu mjere.
– Znam da su oni ovih dana zauzeti nabavkom dinosaurusa koji “mašu repom i trepću okicama”. Ali, bezbjednost građana je ipak važnija od dinosaurusa – kaže Milka.
Da je bezbjednost građana važna i da su aleje postale opasne po život, Srpskainfo je upozoravala još prije 2 godine. Kako smo tada istakli, drvoredi su posebno opasni u doba olujnih vjetrova, koji su, zbog klimatskih promjena, u Banjaluci sve učestaliji i sve snažniji.
Poznati banjalučki meteorolog Nebojša Kuštrinović, koji se bavi i problemima vezanim za klimatske promjene, još je u jesen 2023. za Srpskainfo upozorio da je drvoredima potreban temeljit sistematski pregled, da bi stručnjaci utvrdili koje drvo treba liječiti, a koje se mora posjeći i zamijeniti mladim stablom.
I profesor Prirodno matematičkog fakulteta u Banjaluci, klimatolog Goran Trbić, već odavno upozorava da Banjaluka mora hitno sanirati drvorede, kako bi se izbjegla tragedija.
Davor Lahovski, magistar hortikulture, koji je u Gradskoj upravi zadužen za zaštitu zelenih površina, parkova i drvoreda, ranije je za Srpskainfo rekao da “sistematski pregled” drvoreda nije potreban, jer se stanje stabala kontroliše svakodnevno.
– Logično je da s vremenom dolaze i oštećenja i bolesti, jer i drvo je živo biće i ima svoj rok trajanja. Ipak, često smo i mi iznenađeni, jer ima stabala, koja koja su vidljivo oštećena, ali odolijevaju olujama, a ima i onih koja su naizgled jaka i stamena, ali ih vjetar polomi – rekao je Lahovski.
Najstarije banjalučke aleje su podignute u doba Austrougarske, u glavnoj gradskoj ulici, te u Kozarskoj i današnjoj Aleji Svetog Save.
Prve drvorede u Banjaluci je podigao austrijski general, baron Alfred Jelson. On je naredio vojsci da od 1882. do 1885. uz glavne ulice Banjaluke zasadi 17 kilometara drvoreda sa oko 4.700 stabala.
U “austrougarskim” drvoredima dominiraju lipa, kesten i platani.
“Amerikanci” ne podnose banjalučku klimu
– Mada u prirodi ovo drveće ima znatno duži životni vijek, u gradskim uslovima, nakon 150 godina, dolazi do oštećenja i bolesti. Neka od tih oštećenja su vidljiva golim okom, a neka se mogu otkriti samo dubinskim pregledom – objasnio je ranije Lahoski za Srpskainfo.
Među najstarije drveće u Banjaluci spadaju i stabla u parku “Mladen Stojanović”, drveće iza zgrade Arhiva RS, kao i borovi u Akvani i ispred Narodnog pozorišta RS.
Kao i kod ljudi, ni među drvećem nisu uvijek najbolesniji oni koji su najstariji.
Prije 2 godine u Ulici Stepe Stepanovića u Banjaluci uklonjeno je 70 stabala američkog javora, koja su zasađena krajem pedesetih godina prošlog vijeka. Iako su 7 decenija mlađi od austrougarskih zasada, ovi javori nisu mogli podnijeti banjalučku klimu i gradski život.
Valja podvući da je, kao i u drugim slučajevima sječe starih stabala, svako od njih zamijenjeno novom mladicom.
U svakom slučaju, banjalučke aleje su stare i narušenog zdravlja. Da li će ugroziti zdravlje, a možda i živote Banjalučana, zavisi od pravovremene intervencije.
Jer, ako se sve svede na tendersku proceduru, građanima ostaje samo da se – odreknu šetnje, ali i vožnje automobilom, pod krošnjama drvoreda. A to je u Banjaluci prilično teško izvesti.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu