Magazin

(FOTO) FASCINANTNE KAREN ŽENE NA TAJLANDU Očuvanje kulture kroz tradiciju nošenja prstenja na vratu

Žene iz plemena Karen koje naseljava sela u tajlandskoj regiji Čiang Rai, poznate su po svojim izrazito dugim vratovima, što je rezultat nošenja teških prstenova koji definišu njihov kulturni identitet.

Karen žene na Tajlandu: Očuvanje kulture kroz tradiciju nošenja prstenja na vratu
FOTO: ÖMER TAHA ÇETIN/ANADOLIJA

Žene sa najdužim vratovima na svijetu iz plemena koje se naziva i Padaung tokom života se obično ukrašavaju sa oko 20 prstenova oko vrata, čija težina iznosi oko 10 kilograma.

Prstenje tokom života vrši pritisak na ramena, postepeno mijenjajući oblik tijela i protežući vrat na dužinu do tri puta veću od dužine prosječne osobe.

Iako je ova jedinstvena vjekovna tradicija zaokupila zanimanje turista i antropologa, ona je i dalje duboko ukorijenjena u kulturno nasljeđe i identitet naroda Karen.

Karen žene na Tajlandu: Očuvanje kulture kroz tradiciju nošenja prstenja na vratu
FOTO: ÖMER TAHA ÇETIN/ANADOLIJA
Karen žene na Tajlandu: Očuvanje kulture kroz tradiciju nošenja prstenja na vratu
FOTO: ÖMER TAHA ÇETIN/ANADOLIJA
Karen žene na Tajlandu: Očuvanje kulture kroz tradiciju nošenja prstenja na vratu
FOTO: ÖMER TAHA ÇETIN/ANADOLIJA
Karen žene na Tajlandu: Očuvanje kulture kroz tradiciju nošenja prstenja na vratu
FOTO: ÖMER TAHA ÇETIN/ANADOLIJA

Stručnjaci su upozoravaju na fizički uticaj ove prakse, jer težina prstenja preoblikuje ženski skelet.

Uprkos tome, mnoge žene iz plemena Karen vide prstenje kao simbol ljepote i kulturnog ponosa, nastavljajući tradiciju s osjećajem poštovanja i posvećenosti, osiguravajući njeno prenošenje kroz generacije.

Pročitajte još

Prstenje se počinje stavljati na vratove djevojčica od pete godine, a broj prstenova se povećava svake godine.

Ranije je pleme Karen živjelo u brdima na mijanmarskoj strani tajlandske granice, a u Tajland su pobjegli iz Mijanmara zbog rata, političke nestabilnosti i progona manjina.

Žene sa dugim vratovima postale su turistička atrakcija, a posjetioci u selu mogu da ih fotografišu i kupe ručne radove i suvenire.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu