Ovaj fenomen, poznat kao “brain rot” ili “moždana trulež”, dobio je zastrašujuću naučnu potvrdu. Stručnjaci upozoravaju da ovakvo ponašanje ne samo što uništava našu pažnju već i ozbiljno ugrožava naše mentalno zdravlje.
“Oxford University Press” nedavno je upravo izraz “brain rot” (trulež mozga) proglasio kao riječ godine, definišući je kao pogoršanje mentalnog stanja uzrokovano prekomjernim konzumiranjem trivijalnog onlajn sadržaja. Problem je toliko ozbiljan da sve više stručnjaka ukazuje na njegove dugoročne posljedice.
Kada skrolovanje preuzima kontrolu
Dr. Kira Bobinet, bihejvioralni neuro-naučnik iz Kalifornije, SAD, objašnjava da beskrajno skrolovanje nije slučajnost – odgovornost leži na dijelu mozga zvanom habenula. Ova mala, ali moćna struktura igra ključnu ulogu u donošenju odluka, motivaciji i izbjegavanju obaveza.
– Habenula se aktivira svaki put kada izbjegavamo nešto što bismo trebalo da uradimo. Zato često biramo da skrolujemo po telefonu umjesto da se posvetimo poslu ili učenju. Na taj način ulazimo u začarani krug, gdje gubimo motivaciju, a osjećaj postignuća nam potpuno izmiče – kaže Bobinet.
Skrolovanje se često koristi i kao način da se “isključimo” poslije napornog dana, ali ovaj prividni odmor može imati ozbiljne posljedice. Prema Bobinet, konstantno aktiviranje habenule može dovesti do “opasnog gubitka motivacije”, što na duže staze utiče na kvalitet života.
Društvene mreže i algoritmi: Neprijatelji naše pažnje
Stručnjaci upozoravaju da tehnološke kompanije koriste sofisticirane algoritme kako bi nas zadržale na ekranima što duže.
Dr. Don Grant iz “Newport Healthcare-a” ističe da su ovi algoritmi osmišljeni tako da podsjećaju na slot mašine – nikada ne znamo šta će sljedeći sadržaj donijeti, što nas tjera da nastavimo skrolovanje.
– Ovi algoritmi koriste naš limbički sistem, koji je zadužen za emocije i nagrade. To nas čini zavisnima od sadržaja, dok nam u isto vrijeme smanjuju pažnju, pamćenje i kreativnost – objašnjava Grant pa dodaje da je posebno zabrinjavajuće to što sve veći broj djece provodi sate skrolujući, često po osam sati dnevno.
– Djeca mi priznaju da ne mogu da se sjete nijednog videa koji su gledali. To jasno pokazuje koliko besmisleno trošimo vrijem – kaže Grant.
Kako se izboriti sa “truležom mozga”
Stručnjaci predlažu nekoliko jednostavnih koraka kako bismo povratili kontrolu nad svojim vremenom i mentalnim zdravljem:
Postavite ograničenja: Uvedite “digitalne zone bez tehnologije” u svom domu, posebno u večernjim satima.
Birajte kvalitetan sadržaj: Potrudite se da 80% vremena provodite uz edukativne i korisne sadržaje, dok 20% može biti posvećeno zabavi.
Radite nešto van ekrana: Izađite napolje, bavite se fizičkom aktivnošću ili se posvetite kreativnim hobijima.
Pratite svoje navike: Postavite sebi pitanja – koliko vremena provodim online i kako se poslije toga osjećam?
Grant takođe savjetuje da, umjesto skrolovanja, pozovemo prijatelje ili provedemo vrijeme s porodicom:
– Pokušajte da se povežete sa ljudima u stvarnom svetu – to ima mnogo značajniji efekat na naše mentalno zdravlje.
Da li smo svjesni opasnosti?
Na kraju, stručnjaci se slažu u jednom – vrijeme koje provodimo na društvenim mrežama neće se vratiti.
Ako nastavimo ovim tempom, mogli bismo se suočiti s ozbiljnim posljedicama po našu pažnju, kreativnost i mentalno zdravlje.
Pitanje je – kada ćemo prestati da živimo onlajn i ponovo početi da cijenimo stvaran život?, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu