Svijet ne bira američkog predsjednika, niti je za američke birače spoljna politika presudni faktor za njihov glas. Ipak, ishod izbora 5. novembra odjeknuće širom globusa, u vrijeme kad je vrijednost američkog globalnog uticaja pod znakom pitanja. Osjetiće se na svim mjestima, od ratova u Ukrajini i Gazi do klimatskih promjena i globalne trgovine. Mnogi dijelovi svijeta stoga sa pažnjom i iščekivanjem prate američke predsjedničke izbore.
Evropa
Da li će u Bijelu kuću ući republikanac Donald Tramp ili demokrata Kamala Haris, to će možda biti presudno za Evropu i evroatlantske saveze, kao i najveći vojni sukob u Evropi još od Drugog svjetskog rata. Značaj Amerike je u njenoj ekonomskoj i vojnoj snazi, kao i savezima, od kojih je najvažniji onaj evroatlantski – NATO.
Dok Harisova obećava posvećenost NATO-u i Ukrajini, sa Trampom to nije izvjesno. Prijetio je da će povući SAD iz NATO, a u februaru je rekao da se neće pridržavati klauzule o kolektivnoj odbrani i “ohrabrio” Rusiju da “radi šta god poželi” i napadne bilo koju članicu NATO koja ne plaća svoje obaveze.
– Donald Tramp je noćna mora Evrope, sa odjekom njegovih prijetnji da će se povući iz NATO u svačijim ušima – rekla je BBC-u Rouz Gotemoler, bivša zamjenica generalnog sekretara alijanse.
Stoga Evropa, u sjenci ruskog rata u Ukrajini koji je počeo u februaru 2022, sa nervozom prati američke izbore.
– Najveće pitanje je nacionalna bezbjednost što su za Evropu, zaista, Ukrajina i NATO. To dvoje je povezano… Neki brinu da će Tramp, ako na primjer krene da govori da ne vjeruje u NATO ili da neće braniti članicu koja ne troši dovoljno na odbranu, potkopati kredibilitet NATO i vjeru u Član 5 (koji kaže da je napad na jednu napad na sve članice). To vodi ka sljedećoj stvarnoj zabrinutosti, a to je Ukrajina. Ako Ukrajina padne, Rusija će biti na granici Poljske – rekao je glavni diplomatski dopisnik “Njujork tajmsa” iz Evrope Stiven Erlanger.
Tramp i njegovi republikanci kritikuju obim američke podrške Kijevu. On je prošle godine obećao da će okončati rat u Ukrajini “ubrzo nakon što osvoji predsjedništvo” i tvrdi da mu ne bi trebalo više od jednog dana da riješi sukob.
NATO podržava Ukrajinu u ratu protiv Rusije, a Haris je rekla da će ta posvećenost ostati ako ona postane predsjednica. Ona smatra da je pobjeda Ukrajine ključni interes za nacionalnu bezbjednost SAD. Mnogi posmatrači, međutim, ukazuju da će Harisova, ako pobijedi na izborima, biti preokupirana domaćim planom i zabrinutija zbog Kine ili Bliskog istoka, pa da će možda očekivati da Evropljani više urade sami za sebe.
Bliski istok
U regionu Bliskog Istoka, gdje bukti rat u Gazi od napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023, Harisova je, poput Bajdena, izrazila čvrstu podršku “pravu Izraela da se brani”, ali je takođe naglasila da “ubijanje nedužnih Palestinaca mora prestati”.
Tramp je isto objavio da je vrijeme da se “vrati mir i prestanu ubijati ljudi”. Ali, navodno je rekao izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu da “uradi ono što mora”, te mu takođe rekao da želi da se rat u Gazi okonča prije nego što – i ako – uđe u Bijelu kuću.
Komfort Ero, predsjednica i izvršna direktorka Međunarodne krizne grupe Amerike, rekla je BBC da bi pobjeda Harisove “predstavljala kontinuitet trenutne administracije”, ali da ako pobijedi Tramp, on bi “mogao Izraelu da pruži još slobodnije ruke u Gazi i drugdje”.
– Imaću mir na Bliskom istoku i to uskoro – rekao je Tramp u nedavnom intervjuu saudijskoj televiziji “Al Arabija”.
Obećao je da će proširiti Abrahamov sporazum iz 2020, kojim su normalizovani odnosi između Izraela i nekoliko arapskih država. Ovaj istorijski sporazum bio je najveći uspjeh Trampove spoljne politike za vrijeme njegovog predsjedništva. Ali, naširoko se smatralo da su Palestinci tu marginalizovani, što je na kraju doprinijelo trenutnoj krizi bez presedana. Tramp je takođe 2018. preselio ambasadu iz Tel Aviva u Jerusalim.
Glavni dopisnik “Njujork tajmsa” iz Jerusalima Patrik Kingsli piše da bi Izraelci da mogu uvelike glasali za Trampa, ali da će, ko god da pobjedi, “dugoročni uticaj vjerovatno biti ograničen”.
Izraelsko društvo i vlada više se protive palestinskoj državnosti i rješenju sa dvije države nego decenijama unazad, a malo je vjerovatno da će to da promijeni bilo koji američki predsjednik. Harisova bi kao predsjednica vjerovatno vršila veći pritisak na Izrael da postigne primirje i pokrene pregovore sa Palestincima, ali je malo vjerovatno da bi, recimo, ukinula vojnu podršku Izraelu.
Trampa bi možda manje brinulo što Izrael dozvoljava jevrejskim naseljenicima da se vrate u Gazu, što dio vlade u Tel Avivu želi da uradi, te ima agresivniji stav prema Iranu od Harisove. Ali, kako je ukazao Kingsli, zbog njegove nepredvidljivosti Netanjahu možda smatra da bi imao više koristi od administracije sa Harisovom na čelu.
Kina
Analitičari smatraju da će – ko god da osvoji izbore – zauzeti oštar stav prema Kini. Suština se svodi na dva pitanja – carine i Tajvan.
Aktuelna američka administracija, na čelu sa Džoom Bajdenom i Kamalom Haris, ulaže napore da ojača saveze sa kineskim susjedima poput Japana, Južne Koreje, Filipina, Indije i Tajvana. Harisova bi vjerovatno nastavila da slijedi te napore, dok je Tramp manje posvećen izgradnji i održavanju međunarodnih saveza. Već u prvom svom mandatu je povukao SAD iz Iranskog nuklearnog, Pariskog klimatskog i sporazuma Otvoreno nebo, te ušao u trgovinski rat sa Kinom.
Uveo je tarife u vrijednosti preko 380 milijardi dolara i naznačio da će se one potencijalno utrostručiti ako osvoji izbore. Obećao je da će uvesti carinu od 10% na uvoz iz svih zemalja, a 60% na uvoz iz Kine, što bi moglo da predstavlja ozbiljnu prijetnju kineskoj ekonomiji, uvelike zavisnoj od inostrane a posebno američke potražnje, ali bi pogodilo i lance snabdijevanja širom svijeta i moglo dovesti do recipročnih mjera i povećanja troškova. Bajden je održao većinu Trampovih trgovinskih barijera Kini i nadodao više, a trenutno nema nagovještaja da bi Harisova ukinula ograničenja.
– Možda će se politika Harisove nastaviti kao Bajdenova, ali Bajden je takođe pružio Tajvanu vojnu pomoć. Mislim da je politika Harisove da pokuša da upravlja konkurencijom sa Kinom, ona ne želi da uđe u konflikt i rat sa Kinom – rekao je ABC Ming Ših Šen sa Tajvanskog instituta za nacionalnu odbranu.
Tramp je unazad pokazao manje interesa za odbranu Tajvana. Ranije tokom kampanje je rekao da bi Tajvan, koji Kina smatra dijelom svoje teritorije, trebao da plati SAD za odbranu, optužio je tajvanske privrednike da “kradu američki biznis sa poluprovodnicima”, a nedavno je rekao i da bi Kini uveo dodatne carine ako odluči da “uđe na Tajvan”.
Kako je Kina sve to razumjela? Njena vlada je nagovijestila da bi Tramp, ukoliko pobijedi na izborima, mogao da “odbaci podršku” Tajvanu, s obzirom na to da slijedi politiku “Amerika na prvom mjestu”, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu