Glavna pitanja sada su: sa kim će Merc u koaliciju i prijeti li Njemačkoj veliki uzlet ekstremne desnice.
Ključna pitanja za njemačke glasače na ovim parlamentarnim izborima biće stanje ekonomije, migracije i rat u Ukrajini.
Konzervativci CDU/CSU Fridriha Merca, imaju značajnu prednost u anketama, iza njih je krajnje desničarska Alternativa za Njemačku (AfD), a Šolcove Socijaldemokrate (SPD) su tek treće.
Kad se otvaraju biračka mjesta?
Biračka mjesta biće otvorena od 8-18 sati u nedjelju, kada se očekuju rezultati izlaznih anketa.
Inicijalni rezultati se očekuju pola sata nakon zatvaranja biračkih mjesta, a konačni se obično utvrđuju tokom noći.
Kako se odvijaju izbori?
Federalni izbori, četvrti vanredni u istoriji poslijeratne Njemačke održaće se 23. februara, kad će biti izabrano 630 članova 21. saziva Bundestaga. Za većinu je potrebno osvojiti 316 mjesta.
Pravo glasa ima oko 61 od 83 miliona Nijemaca.
Tradicionalno, kandidat stranke koja osvoji najviše glasova postaje kancelar, dok vodeći kandidat manjeg koalicionog partnera često postaje ministar spoljnih poslova. Kancelar predlaže imena ministara i njihove resore predsjedniku, koji potom imenuje članove vlade.
Ako nijedan kandidat ne osvoji apsolutnu većinu ni u drugom krugu, odmah se održava konačno glasanje i izabran je onaj ko dobije prostu većinu glasova.
Ako kancelar bude izabran apsolutnom većinom, predsjednik mora da ga imenuje u roku od sedam dana. Ako odabrani postigne samo prostu većinu u trećem krugu, predsjednik mora ili da ga imenuje u roku od sedam dana ili da raspusti Bundestag, što pokreće nove izbore u roku od 60 dana, prenosi Blic.
Koja su ključna pitanja?
To su stanje ekonomije, migracije i rat u Ukrajini.
Većina glavnih partija, uključujući SPD, CDU i Zelene, podržava pomoć Ukrajini, ali Šolc je zauzeo nešto oprezniji pristup i naglašava potrebu za diplomatijom. AfD i Savez Sara Vagenkneht (BSW) su pozvali na prekid isporuka oružja Ukrajini i obnovu odnosa sa Rusijom.
Centralno pitanje izbora je takođe da li reformisati njemačkim Ustavom garantovanu “kočnicu duga”, kako bi se omogućilo povećanje javne potrošnje. Zeleni i Šolc pozvali na reformu “kočnice duga” kako bi se omogućila veća javna potrošnja. Merc je signalizirao određenu otvorenost prema tome, ali je ostao oprezan.
– Oduvijek sam govorio da o tome možete raspravljati, ali svakako ne odmah. Prvo dolaze potencijal za štednju, rast, kao i hitno potrebne preraspodjele budžeta – rekao je on prošle nedjelje tokom TV debate sa Šolcom.
AfD i Slobodna demokratska partija (FDP) su odlučno za ograničenja javnog zaduživanja.
Što se tiče migracija, skoro sve stranke su pozvale na strožije mjere nakon niza napada na okupljene mase, kao što je bio incident u decembru kada je psihijatar rođen u Saudijskoj Arabiji uletio automobilom na božićni vašar, ubivši pet osoba.
Ko su kandidati za kancelara Njemačke?
SPD – Olaf Šolc
Socijaldemokratska partija Njemačke je tradicionalna centralno-lijeva snaga i najstarija politička partija u zemlji. Nakon godina opadanja popularnosti, donekle se oporavila 2021, omogućivši Šolcu da postane kancelar na čelu “semafor koalicije” Socijaldemokrata, Liberala i Zelenih.
CDU/CSU – Fridrih Merc
Centralno-desna Hrišćansko-demokratska unija (CDU) i njena sestrinska partija u Bavarskoj Hrišćansko-socijalna unija (CSU), vole da se smatraju prirodnom partijom vlasti u Njemačkoj, kako navodi “Gardijan”, budući da su predvodile mnoge poslijeratne koalicije. Nakon povlačenja Angele Merkel iz politike, stranke su se mučile da se oporave, ali su posljednjih nekoliko godina ponovo porasle u anketama. Merc je korporativni advokat.
Zeleni – Robert Habek
Njemački Zeleni su snažnija politička sila od sličnih partija u drugim zemljama. Bili su dio Šolcove koalicije u ovom sazivu parlamenta. Habek služi kao ministar ekonomije, dok je druga istaknuta članica Zelenih – Analena Berbok ministarka spoljnih poslova.
AfD – Alis Vajdel
Alternativa za Njemačku (AfD) je krajnje desničarska partija koja se protivi migracijama i evropskim integracijama. Osnovana je 2013. i od tada se uglavnom pomjera ka desno. Prvi put je ušla u parlament 2017. AfD je usvojila svoj manifest pred ključne izbore, predlažući niz duboko kontroverznih politika u vezi sa svim pitanjima, od migracije do obrazovanja, dok je kampanja za novu vladu u evropskoj ekonomskoj sili zvanično počela.
Stranka je nominovala svoju kopredsjednicu Alis Vajdel za kandidata za kancelara. Delegati stranke su držali srcolike plakate u partijski prepoznatljivoj plavoj boji, noseći slogan: “Alis za Njemačku,” za šta su kritičari rekli da namjerno podsjeća na slogane iz nacističke ere, prenosi “Gardijan”.
Među obećanjima u manifestu AfD-a nalaze se:·
Ukidanje evra i povratak na njemačku marku
Ponovno uvođenje vojnog roka
Opsežne reforme obrazovnog sistema i finansiranja medija
AfD je na dvodnevnoj konferenciji u Rizi takođe glasala za raspuštanje svoje omladinske organizacije, Mlade alternative (Junge Alternative), koja je klasifikovana kao krajnje desničarska ekstremistička grupa i smatra se radikalnijom od matične stranke, te njeno zamjenjivanje novom organizacijom. Ovaj prijedlog izazvao je značajne kontroverze među članovima stranke.
Savez Sara Vagenkneht – Sara Vagenkneht
Sara Vagenkneht je bivša političarka Levice, koju je napustila da bi osnovala svoju sopstvenu partiju, koja je trenutno zasjenila stranku njenih bivših kolega i formirala izdvojenu grupu u parlamentu.
FDP – Kristijan Lindner
Slobodna demokratska partija (FDP) je manja liberalna pro-biznis partija, koja je manje kulturno konzervativna od CDU, a ekonomski slobodnija od SPD. Lider FDP Lindner bio je ministar finansija u Šolcovoj vladi, sve dok njegova smjena nije dovela do raspada koalicije.
Ljevica – Jan Van Aken i Hajdi RajhinekFormirana od ostataka starih istočnonjemačkih komunista i nezadovoljnih disidentskih socijaldemokrata koji su razočarani sve većim centrizmom SPD-a, Ljevica je danas levičarska populistička partija sa podrškom skoncentrisanom u istočnim saveznim državama.
Ko će pobijediti?
Istraživanje koje je 12. februara sproveo “Politiko” pokazuje da glavna opozicija – Hrišćansko demokratska unija (CDU) i njena bavarska sestrinska stranka, Hrišćansko-socijalna unija (CSU) – trenutno vode u anketama sa podrškom 29 odsto birača, dok je desničarska AfD na drugom mjestu sa 21% podrške.
U istoj anketi, Šolcova SPD je bila treća sa 16%, dok je Alijansa 90/Zeleni, poznatija samo kao Zeleni, imala podršku od 12%.
Takođe, 20% potencijalnih birača odlučiće za koga će glasati u posljednjim danima prije izbora, prema anketi “JuGov”/DPA. To uključuje 7% onih koji su rekli da će odluku donijeti na sam dan izbora.
Moguće koalicije
AfD ima male šanse da uđe u vladu, jer su sve glavne stranke isključile mogućnost koalicije ili saradnje sa njom.
Vrlo je vjerovatno da nijedna stranka neće imati većinu u Bundestagu, pa će stranke razmišljati o mogućim koalicijama. Dvije glavne stranke centra – SPD i CDU/CSU – već su ranije bile u koalicijama u Bundestagu, a koalicije koje uključuju Zelene ili FDP nisu neuobičajene. Iz trenutnog saziva Bundestaga jasno je da Šolcova vlada ne bi mogla da opstane bez FDP, ali bi takođe imala poteškoća u formiranju nove koalicije koja ne bi uključivala CDU/CSU.
Moguće su slijedeće koalicije:
Velika koalicija – jedna je od klasičnih u Njemačkoj, a čine je konzervativci i SPD. Ova koalicija je četiri puta bila na vlasti u Njemačkoj od 1949. godine
Koalicija Njemačka – koju čine CDU/CSU, SPD i FDP
Koalicija Kenija – koju čine CDU/CSU, SPD i Zeleni, ime dobila jer se boje stranaka poklapaju sa zastavom Kenije
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu