Kineske fabrike dominiraju globalnom proizvodnjom u obimu kakav nije vidjela nijedna država od Sjedinjenih Država od Drugog svjetskog rata, piše Njujork tajms (NIT).
Prolivanje robe iz kineskih fabrika izazvalo je kritike sa rastuće liste kineskih trgovinskih partnera. Industrijalizovane zemlje i zemlje u razvoju uvele su carine, pokušavajući da uspore kinesku plimu. U mnogim slučajevima, Kina je uzvratila naturom, približavajući svijet trgovinskom ratu koji bi mogao dodatno destabilizovati globalnu ekonomiju.

Novoizabrani predsjednik Donald Tramp, koji će stupiti na dužnost sljedeće nedjelje, zaprijetio je eskalacijom ionako agresivne trgovinske politike SAD usmjerene na Kinu. U ponedjeljak je kineska Generalna carinska uprava saopštila da je ta zemlja prošle godine izvezla robe i usluge u vrijednosti od 3,58 biliona dolara, dok je uvezla 2,59 biliona dolara. Dobijeni suficit od 990 milijardi dolara oborio je prethodni kineski rekord od 838 milijardi dolara 2022, piše Investotor.
Snažan izvoz
Snažan izvoz u decembru gurnuo je Kinu na novi rekordni jednomjesečni suficit od 104,8 milijardi dolara. Dok je Kina imala deficit u nafti i drugim prirodnim resursima, njen trgovinski suficit u industrijskim proizvodima predstavljao je 10 odsto kineske ekonomije.

Poređenja radi, oslanjanje SAD na trgovinske viškove u industrijskim proizvodima dostiglo je vrhunac na 6 procenata američke proizvodnje na početku Prvog svjetskog rata, kada su fabrike u Evropi uglavnom prestale da izvoze i prešle na ratnu proizvodnju. Mnoge zemlje traže trgovinske viškove u industrijskim proizvodima jer fabrike otvaraju radna mjesta i važne su za nacionalnu bezbjednost. Trgovinski suficit je iznos za koji izvoz premašuje uvoz.
Kineski izvoz svega, od automobila do solarnih panela, bio je ekonomski bum za zemlju. Izvoz je stvorio milione radnih mjesta ne samo za fabričke radnike, čije su se plate prilagođene inflaciji udvostručile u protekloj deceniji, već i za visoko plaćene inženjere, dizajnere i naučnike. Istovremeno, kineski uvoz industrijskih proizvoda naglo je usporio. Zemlja je težila ka nacionalnoj samopouzdanosti u posljednje dvije decenije, posebno kroz svoju politiku “Napravljeno u Kini 2025“, za koju je Peking obećao 300 milijardi dolara za promovisanje napredne proizvodnje.

Kina je od uvoza automobila postala najveći svjetski izvoznik automobila, pretekavši Japan, Južnu Koreju, Meksiko i Njemačku. Kinesko državno preduzeće počelo je da proizvodi komercijalne avione sa jednim prolazom u pokušaju da jednog dana zamijeni Erbas i Boing. Kineske kompanije proizvode skoro sve svjetske solarne panele, prenosi NIN.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu