Svijet

(FOTO) JEZIVE SCENE ŠIROM EVROPE Veliki broj hapšenja zbog terorizma, uglavnom ih planiraju MALOLJETNICI

Vještačka inteligencija, koliko god korisna bila, sve je veći faktor u radikalizaciji mladih.

Teroristi
FOTO: ARDILES RANTE/EPA

 To pokazuju slučajevi tinejdžera koji su planirali terorističke napade u Evropi u posljednjih nekoliko godina, a jedno od alarmantnijih područja gdje su napadi bili učestali jeste upravo Belgija.

Hapšenja u Briselu

Volstrit žurnal piše da je posljednjih mjeseci širom Evrope uhapšeno nekoliko desetina mladih ljudi, neki od njih imaju samo 14 godina, pod optužbom da su planirali napade na muzičke prostore, tržne centre i vjerska mjesta zbog ideološke radikalizacije.

FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Belgija jedno od najgorih područja

Trećina svih slučajeva terorizma u Belgiji između 2022. i 2024. godine uključivala je maloljetnike. U Britaniji je skoro svaki peti osumnjičeni za terorizam bio dijete. Zanimljivo je da su studije pokazale da je tokom pandemije u Ujedinjenom Kraljevstvu broj hapšenja zbog terorizma smanjen u svim starosnim grupama, osim među djecom, piše Blic.

Veoma mlade osobe su akteri

-Novo je broj mladih ljudi koji su direktno uključeni u planiranje nasilnih napada, uključujući i veoma mlade pojedince – rekao je za WSJ Tomas Renard, direktor Međunarodnog centra za borbu protiv terorizma u Hagu.

Gotovo svi mladi ljudi su radikalizovani putem interneta, a internet se pokazao efikasnijim u ubrzavanju procesa radikalizacije. Prema Globalnom indeksu terorizma, prosečno vreme potrebno za radikalizaciju u 2002. godini bilo je 16 mjeseci. U 2015. godini to vrijeme je skraćeno za 40 procenata. Danas je dovoljno samo nekoliko nedjelja.

Primjer tipičnog ekstremiste

Primjer tipičnog ekstremiste generacije Z je mladić koji se trenutno sudi u Belgiji. Abdul Kerim Gadajev, devetnaestogodišnji čečenski izbjeglica, radikalizovao se nakon što mu je otac deportovan iz Francuske u Rusiju. Nakon deportacije, počeo je da se osjeća otuđeno u školi. Na internetu je napisao da želi da ponovi Bataklan, teroristički napad iz 2015. godine u kojem je poginulo 90 ljudi.

U Šofontenu, maloj belgijskoj opštini gdje se Gadajev nastanio sa svojom maćehom nakon očeve deportacije, mladić je zaostajao u školi. Pronašao je grupe vršnjaka na mreži koje su bile zainteresovane za sport i religiju, posebno na TikToku gdje su njegovi krugovi postajali sve više politički orijentisani.

Bio je na telefonu 24 sata

– Bio sam na mobilnom telefonu 24 sata dnevno – rekao je.

U februaru prošle godine, pridružio se operativnom kanalu na aplikaciji Signal gde su članovi počeli da planiraju napad, prema tužiocima. Neki su imali samo 13 godina. Razgovarali su o tome kako da nabave oružje i delili su fotografije mete – koncertne dvorane Botanik u centru Brisela. Gadajev je izjavio da je spreman da učestvuje, pod uslovom da napad bude dobro pripremljen.

Govor mržnje je u fokusu

U martu 2024. godine, belgijska savezna policija uhapsila je Gadajeva i još trojicu maloljetnika širom Belgije. Advokati odbrane tvrde da je njegova retorika na društvenim mrežama bila “performativna”. Ta tvrdnja ukazuje na izazov sa kojim se suočavaju zapadne obaviještajne službe: kako prepoznati kada govor mržnje prerasta u konkretnu akciju.

-Već neko vrijeme govorimo da je složenost naših istraga veća nego ranije, a širina i dubina onoga sa čime se suočavamo su izuzetni – rekla je Viki Evans, glavna koordinatorka britanske policije za borbu protiv terorizma, i pozvala tehnološke kompanije da pomognu u rešavanju problema.

Nasilan sadržaj na društvenim mrežama

Naime, algoritmi društvenih mreža imaju snažan atraktivan efekat na mlade ljude, nudeći im sve nasilniji sadržaj i stvarajući digitalne “rupe bez dna”. Vještačka inteligencija je dodatno pogoršala problem, rekla je Džulija Ebner, stručnjakinja za onlajn radikalizaciju na Institutu za strateški dijalog i Univerzitetu u Oksfordu.

-Video snimci i slike koje kreira vještačka inteligencija dotiču se veoma dubokih emocija i ljudske prirode. Veštačka inteligencija i algoritmi u velikoj mjeri obavljaju posao harizmatičnog regrutera, samo sto puta efikasnije – upozorio je Ebner.

“Motivi za napade su vjerski i krajnje desničarski”

Mnogi slučajevi ne dospiju do javnosti, ali oni koji dospijevaju uključuju četrnaestogodišnju devojčicu iz Crne Gore koja je uhapšena u Austriji u maju prošle godine pod optužbom da je planirala napad na “nevjernike”.

Kod 14-godišnjakinje je tada pronađen propagandni materijal Islamske države, nož i sekira, a policija ju je pronašla preko aktivnosti i razgovora na društvenim mrežama, javljaju austrijski mediji.

U februaru iste godine, njena vršnjakinja je uhapšena zbog planiranja napada na željezničku stanicu. Najpoznatiji je slučaj troje tinejdžera koji su planirali napad na tri koncerta Tejlor Svift u Beču prošle godine. Takvi slučajevi su sve češći. Ali dok se Sjedinjene Države bore sa pucnjavama u školama, u Evropi su najčešći motivi vjerski i krajnje desničarski radikalizam.

-U prvih osam meseci nakon početka rata u Gazi, 60 islamističkih ekstremista je uhapšeno u Evropi zbog terorizma, od kojih su dvije trećine tinejdžeri – rekao je za WSJ Piter Nojman, profesor studija bezbjednosti na Kings koledžu u Londonu.

A mlada krajnja desnica u Evropi predstavlja sve vijeću pretnju. Belgijska policija je u januaru uhapsila četrnaestogodišnjeg dječaka sa neonacističkim stavovima zbog sumnje da je planirao napad na džamiju, prenosi Jutarnji list.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu