Na ta vremena podsjetili su se posjetioci izložbe, koju je fotograf Slobodan Rašić Bobara, priredio u Domu omladine Banjaluka povodom 36. godišnjice izlaska prvog broja “Preloma”.
Kako je podsjetio Drago Talijan, koji je 1988. godine, kada je “Prelom” pokrenut, bio predsjednik Opštinskog komiteta Saveza socijalističke omladine u Banjaluci, “kum” ovih novina je bio grafičar Arif Sitnica, kasnije tehnički urednik “Preloma”.
On vjerovatno nije imao na umu prelomne političke situacije, nego tehnički proces pripreme novina za štampu, koji se takođe zove prelom.
Ali, krajem osamdesetih u cijeloj Jugoslaviji su previranja već počela.
– Omladinska štampa je bila glavni kritičar sistema i iznosila je zahtjeve za korjenite promjene u društvu, jer je sinergija proturječnosti, koje su izjedale državu, svakim danom postajale sve vidljivije i dobijale na težini – podsjeća Talijan.
Tom trendu, koji je pokrenut u Ljubljani, Zagrebu i Beogradu, pridružila se i Banjaluka, pokretanjem “Preloma”.
“Prelom” nije dugo potrajao: izašlo je samo 10 brojeva, u periodu od decembra 1988. do februara 1989. godine, ali tekstovi koji su u ovim novinama objavljivani su bili avangardni, ne samo za vrijeme u kojem su nastali, nego bi ih i danas bilo zanimljivo pročitati.
U kako teškoj ekonomskoj situaciji se pojavio i izlazio Prelom, govore i podaci da je cijena prvog broja u prodaji bila 1.000 a devetog 30.000 dinara. Deseti broj je nakon čuvene devalvacije dinara koštao 4 dinara, što bi danas bilo nešto više od pola marke.
Ali, “prelomovci” i nisu svoje novine pravili zbog para, nego zbog ideala.
– Jahali smo na talasima čistih ideala, naivni u vjerovanju da se možemo suprotstaviti regresivnim elitama u nastajanju i rušilačkoj stihiji koja je uslijedila potom. Ostali smo u velikoj manjini – kaže danas Drago Talijan.
On tvrdi da se, kao predstavnik izdavača, nikad nije miješao u uređivačku politiku “Preloma”, da su autori bili slobodni u odabiru i obadi tema, pa bi se za neke od njih moglo reći da su bili “na granici učtive etičnosti”, što je bilo primjereno vremenu i prilikama.
Zanimljivo je da za “Prelom” vezani neki i danas uticajni političari i prepoznatljiva novinarska imena.
Predsjednik novinskog savjeta je bio poznati filozof Miodrag Živanović Žile, a članovi, između ostalih Nebojša Radmanović, Anton Kasipović, Rajko Kuzmanović i Igor Radojičić.
Za “Prelom” su pisali Mišo Vidović, Rajko Radovanović i Oleg Sladoljev, a svoju ulogu u osnivanju lista je imao i Mladen Ivanić.
Političari na vlasti nisu podržavali ideju da omladinci u Banjaluci “imaju svoje novine”, jer su vidjeli šta se dešava u najvećim jugoslovenskim gradovima, ali omladina je ipak “istjerala svoje”.
U “Prelomu” se moglo pročitati, tekstovi kakvih nigdje drugdje nije bilo, a publika je to znala da cijeni. Tiraž ovih novina, koje su prodavali kolporteri po ulici, dosezao je i do 10.000 primjeraka, što je za ono vrijeme i ondašnju Banjaluku bio ogroman broj čitalaca.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu