Pitanje koje se sad postavlja šta to znači za izbore koji nas čekaju u novembru?
Presuda se samo odnosi na republikanske stranačke izbore 5. marta, ali će ta odluka vjerovatno uticati na Trampov status na predsjedničkim izborima 5. novembra.
Odluka Vrhovnog suda Kolorada bez presedana vjerovatno neće biti konačna. Sud je svoju odluku stavio na čekanje do 4. januara, predviđajući da će se Tramp žaliti na nju federalnom Vrhovnom sudu, koji će odlučiti da li će republikanski predsjednički kandidat ostati u trci baš u vrijeme kad počinju predizbori. Naime, 4. januar je samo jedan dan prije nego što državni sekretar Kolorada Džena Grizvold prema zakonu mora da potvrdi listu kandidata za republikanske predsjedničke predizbore 5. marta.
Zašto je Kolorado diskvalifikovao Trampa?
Odluka Vrhovnog suda te države jeste da je predsjednički kandidat proglašen nepodobnim za izbore prema ustavnim odredbama SAD. Sud je presudio da Tramp ne ispunjava uslove da se ponovo kandiduje za Bijelu kuću, upirući na njegovu ulogu u smrtonosnom upadu u Kapitol hil 6. januara 2021.
Odluka uklanja Trampa sa republikanskih predizbornih glasačkih listića u državi i proizilazi iz rijetko korišćene odredbe američkog Ustava – poznate kao klauzula o pobuni. Ipak, ovo pitanje je podijelilo sedmoro sudija koje su sve imenovali demokratski guverneri.
Šta kaže presuda?
“Predsjednik Tramp nije samo podstakao pobunu”, napisao je sud Kolorada u presudi odlučenoj sa 4:3 glasova.
“Čak i kad je opsada Kapitola bila u punom zamahu, on je nastavio da je podržava tako što je više puta zahtijevao da potpredsjednik (Majk) Pens odbije da izvrši ustavnu dužnost, i pozivajući senator da ih ubijedi da zaustave prebrojavanje elektorskih glasova. Ove akcije predstavljaju otvoreno, dobrovoljno i neposredno učešće u pobuni”.
Šta je klauzula o pobuni?
Odjeljak 3 Četrnaestog amandmana, koji se takođe naziva klauzula o pobuni, zabranjuje ulazak u Kongres, vojsku, federalne i državne kancelarija svima koji su se jednom zakleli da će poštovati Ustav, a potom se “angažovali” u “pobuni ili ustanku” protivno najvišem zakonskom aktu.
Kako navodi “Gardijan”, sve više pravnih stručnjaka kaže da se klauzula iz vremena nakon Građanskog rata odnosi na Trampa zbog njegove uloge u pokušaju poništavanja izbora 2020. i opstrukciji transfera moći na Džoa Bajdena podsticanjem svojih pristalica da upadnu u Kapitol.
– Tvorci Odjeljka 3 su znali da će, ako se pobunjeniku koji je položio zakletvu dozvoli povratak na vlast, on uraditi isto, ako ne i gore – rekao je listu Ron Fajn, pravni direktor organizacije Slobodan govor za ljude.
Kako je došlo do ovog?
Odluka u utorak predstavlja pobjedu za građansku grupu i anti-Tramp glasače, koji su postavili slične pravne izazove Trampovoj kandidaturi pozivajući se na klauzulu o pobuni.
Slučaj je pokrenula grupa glasača iz Kolorada uz pomoć grupe Građani za odgovornost i etiku iz Vašingtona, koji su tvrdili da Trampa treba diskvalifikovati sa glasačkih listića zbog uloge u upadu u Kapitol.
Da li se ovo dogodilo ikad prije?
Odredba skoro nikad nije korišćena i sigurno ne u ovakvom slučaju sa figurom visokog profila.
Kad je prošle godine odredba prvi put upotrebljena od 1919, sudija Nju Meksika je zabranio funkciju komesaru ruralnog okruga koji je ušao u Kapitol 6. januara, pozivajući se na klauzulu. Prema odredbi, diskvalifikacija se može poništiti sa “dvije trećine glasova svakog doma” Kongresa.
Šta to znači za izbore?
Za sada se presuda iz Kolorada odnosi samo na republikanske stranačke izbore u državi koji će se održati 5. marta, što znači da se Tramp možda neće pojaviti na glasačkim listićima za to glasanje ukoliko Vrhovni sud potvrdi odluku. Ali, vjerovatno će uticati na Trampov status u državi za predsjedničke izbore 5. novembra.
Postoji opasnost da će još sudova i izbornih zvaničnika takođe isključiti Trampa sa glasačkih listića u državama u kojima mora da pobjedi. Zvaničnici Kolorada saopštili su da ovo pitanje mora da se riješi do 5. januara, roka za štampanje glasačkih listića za stranačke izbore u toj državi, navodi VOA.
Presuda bi mogla da utiče na druge slučajeve širom SAD, gdje Vrhovni sudovi Minesote i Mičigena, ključnih izbornih država, razmatraju slične argumente. Građanske grupe se nadaju da će ovaj slučaj iskoristiti da podstaknu šire napore za diskvalifikaciju i potencijalno ga iznesu pred Vrhovni sud SAD.
Može li Tramp da se kandiduje za predsjednika bez svih 50 država?
Iako je neobično ovih dana da glavni kandidat ne stoji ispred svoje partije u svakoj državi, to nije tako rijetko, niti posebno problematično, piše “Sidnej morning herald”. Bajden neće biti u trci na stranačkim izborima u Nju Hempširu sljedeće godine, uglavnom zbog spora oko vremena glasanja.
Što se tiče zabrane, ništa u američkom Ustavu ne govori o tome, kaže Džon Hart, bivši šef odeljenja Australijskog Nacionalnog Univerziteta i autor.
– Ako se kandidat za predsjednika izabere za predsjednika, a nema osporavanja te odluke u Kongresu SAD kad broje elektorske glasove početkom januara, onda čak i ako jedna država kaže da je Tramp počinio pobunu i da je nepodoban za funkciju, to ne bi imalo nikakvog efekta – rekao je on.
Hart smatra da će presuda iz Kolorada neumoljivo gurnuti slučaj ka Vrhovnom sudu SAD.
– Ako Vrhovni sud kaže da je Tramp počinio pobunu 6. januara i da mu je stoga zabranjeno da obavlja funkciju, to će biti kraj – rekao je on.
Ukoliko Vrhovni sud odbije da razmotri slučaj, ili ne donese odluku prije predizbora u Koloradu, onda će odluka Vrhovnog suda Kolorada ostati u toj državi i Tramp neće moći da se pojavi na tamošnjim listićima.
Kakav će ovo uticaj imati na Trampovu kampanju?
Nemogućnost da se takmiči samo u Koloradu nije nužno velika prepreka Trampovoj kampanji. On bi mogao da izgubi republikanske delegate koje bi inače mogao da pokupi za svoju stranačku nominaciju, ali je svakako malo vjerovatno da bi osvojio Kolorado u cjelini, kaže Brus Volp iz Kolorada, saradnik Američkog studijskog Centra Univerziteta Sidnej.
– Kolorado je na protekla četiri predsjednička izbora glasao za demokrate. Očekuje se da će Tramp izgubiti u Koloradu bio na listićima ili ne. Stoga, ako je Kolorado jedina država u kojoj se ovo primjenjuje, to ne bi promijenilo ishod izbora – rekao je on.
Volp je ukazao da bi odluka Kolorada mogla čak da ohrabri Trampove pristalice, za koje ovo predstavlja “ultimativnu zavjeru duboke države da ga drže dalje od predsjedničke funkcije, još jedan primjer korišćenja političkih procesa, sudova i Ministarstva pravde kao oružja da zaustave Trampa”.
– Bizarno, reakcija na ovu odluku Vrhovnog suda Kolorada da ga drže van glasanja može, u stvari, da pomogne da se učvrsti njegova pobjeda u novembru 2024. – rekao je on.
Ali moglo bi da ima širih implikacija za opšte izbore. Desetine drugih američkih država vode slične tužbe pokušavajući da zabrane Trampu da se kandiduje, a ova odluka bi mogla da poveća vjerovatnoću da neke od njih uspiju.
Ako bude zaustavljen da se kandiduje u državi u kojoj su on i Bajden “rame uz rame”, to bi moglo biti kritično u predsjedničkoj trci za koju se očekuje da će se voditi tjesna borba.
Da li je Tramp reagovao?
On nije ni pomenuo odluku suda na mitingu u utorak uveče u Voterluu u Ajovi, ali je njegova kampanja u mejlu za prikupljanje fondova pomenula “tiransku presudu”.
Njegovi advokati tvrde da se navodi Četrnaestog amandmana ne odnose na predsjedništvo i obećali su da će se odmah žaliti na svaku diskvalifikaciju Vrhovnom sudu SAD, koji ima posljednju riječ u ustavnim pitanjima.
Tramp je kasnije na svojoj društvenoj mreži “Istina” srijedu proglasio „tužnim danom u Americi!!!“ nakon što ga je Vrhovni sud Kolorada diskvalifikovao sa predsjedničkih izbora.
“Kakva sramota za našu zemlju!!!”, napisao je Tramp. Kao i sa svojom 91 krivičnom tužbom i raznim građanskim suđenjima, Tramp je takođe iskoristio presudu u Koloradu u svrhu prikupljanja sredstava.
„Udarna vest: Kolorado me je upravo uklonio sa glasačkog listića! Uključite se sada“, navodi se u objavi, prenosi Blic.