Vatreni crv (Hermodice carunculata) jeste vrsta poliheta iz porodice Amphinomidae. U Jadranu je vatreni crv autohtona vrsta, ali se u posljednje vrijeme sve češće viđa u sjevernim krajevima, posebno ljeti.
Ovu vrstu je prvi put otkrio pruski prirodnjak Peter Simon Palas 1766. godine u Karipskom moru.
Rasprostranjena je u Atlantskom okeanu i u Crvenom i Sredozemnom moru. To je termofilna vrsta, što znači da voli toplije vode. Crveno-bijele je boje i može narasti do 70 centimetara i doživjeti devet godina. On je grabežljivac i čistač, koji se hrani velikim brojem morskih vrsta, od morskih zvijezda do riba.
Brani se otrovnim čekinjama koje su vrlo tanke i krute kao igle, i nose otrov na sebi. Njihovi vrhovi se mogu zabiti u tijelo kupača ili životinje i popucati. Otrov na njima može izazvati jaku iritaciju, crvenilo i dugotrajan svrab, zbog čega je i dobio naziv vatreni crv. Kod osetljivijih osoba može čak doći do kratkotrajne paralize nekog dijela tijela.
Profesor Petar Kružić, morski biolog sa Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, kaže da se odavno pretpostavlja da su vatrene gliste otrovne i da koriste svoje dorzalne vapnenaste čekinje za ubrizgavanje toksina.
– Nedavna istraživanja pokazuju da oni koriste složenu mješavinu toksina koji se nalaze u čekinjama da bi se branili od predatora. Takođe je pokazano oslobađanje ovih toksina iz vrhova čekinja. Sugerisano je i da vatreni crvi mogu da izvlače toksine iz svoje hrane, uključujući palitoksin (PTKS), najjači poznati neproteinski toksin, koji proizvode žarnjaci kojima se hrane – kaže Kružić.
Pulski naučnik tumači da su zbog svog termofilnog karaktera, odnosno zbog sklonosti ka toplijim vodama, vatreni crvi u posljednje vrijeme sve brojniji na području severnog Mediterana, uključujući i severni Jadran, posebno u ljetnjim mjesecima. U posljednjih deset godina proširili su se s južnog Jadrana na srednji i sjeverni dio, prenosi B92.
– Ako dođe do slučajnog uboda, mjesto se mora očistiti alkoholom, a ako su u koži ostale čekinje, moraju se ukloniti ljepljivom trakom ili selotejpom. U slučaju jače ili alergijske reakcije, najbolje je konsultovati ljekara. Uprkos tome, nema potrebe da se plašite ove vrste – lako je uočiti zbog intenzivne crvene boje i najbolje je jednostavno je zaobići – rekao je Žunec.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu