Bojanova niska od 11 pravoslavnih bisera Foče jedinstvena je kolekcija maketa, čija je izrada trajala četiri godine. Pljevaljčićevi vješti prsti, uz pomoć skalpela, turpijice, pincete, ljepila i šmirgl-papira, a više od svega uz veliku posvećenost i ljubav, strpljivo sklapaju drvene djeliće oblikujući kupole i zvonike.
Ovaj tridesetpetogodišnjak po zanimanju je elektromonter, a ideja za maketarstvo rodila mu se slučajno kada je u prodavnici ugledao bambusove štapiće i došao na ideju da originalnim poklonom obraduje životnu saputnicu, svoju tadašnju djevojku, sa kojom je kasnije zaplovio u bračne vode.
-Kupio sam slučajno bambusove štapiće i ljepilo i prvo što sam napravio je manja maketa crkve u Vrbnici, koju sam poklonio mojoj supruzi. Zatim sam napravio par maketa vikendica i jedan jedrenjak – kaže Pljevaljčić.
Od zbirke fotografija do zbirke maketa
Obilazeći i popravljajući elektrovodove s kraja na kraj ove prostrane opštine, Bojan je fotografisao pravoslavne crkve, a uvidjevši da mu izrada maketa ide od ruke, osmjelio se da zbirku tih fotografija počne da pretvara u kolekciju maketa od drveta. Prvo je izradio maketu crkve u Luću, pa onda crkve na Okolištima, a zatim u Vranovini. Kako su od prijatelja i velikog broja ljudi koji su njegove radove mogli da vide putem društvenih mreža stizale pohvale i podstreci da nastavi, uslijedila je izrada maketa hramova u Čelebićima, Rijeci Čelebićkoj, Miljevini, Vrbnici i Jošanici.
Za kraj, Pljevaljčić je ostavio tri gradske crkve – Svetog Nikole, Svetog Petra Dabrobosanskog i Svetog Vasilija Ostroškog u krugu Bogoslovije na Velečevu, a kao krunu svega Hram Svetog Save.
Sve makete Bojan lakira sadolinom u bojama približnim kakve su u prirodi, da bi crkve bile što vjerodostojnije prikazane, a na kraju i bezbojnim lakom za zaštitu. Sama izrada makete svetosavskog hrama trajala je 10 mjeseci i 10 dana, započeta je na Božić, 7. januara, a završena 17. novembra, devet dana prije osveštanja hrama.
-Maketa je napravljena od jelovih i lipovih štapića, nešto malo čačkalica i špere. Oko 10.910 dijelova utrošeno je za maketu Hrama, rađeno je sve ručno – priča Pljevaljčić. Proporcije, kaže on, određuje odoka, ne tražeći mjere.
Maketa Hrama Svetog Save od ostalih Pljevaljčićevih djela razlikuje se i po tome što ju je iznutra osvijetlio žutom led trakom, dajući djelu dodatnu toplinu, a što mu nije bilo teško da uradi imajući u vidu njegovo osnovno zanimanje. Kako je uspio da je završi uoči osveštanja Hrama, Bojan je poželio da maketu pokloni patrijarhu Porfiriju, u čemu mu je pomogao sveštenik Dušan Andrić.
Najljepša nagrada patrijarhov osmijeh
Činjenica da Pljevaljčićev rad danas krasi prostorije Patrijaršije u Beogradu za njega je veliki blagoslov, a patrijarhov osmijeh prilikom uručenja poklona najljepša nagrada koju je mogao da dobije za uloženi trud.
-Osmijeh na licu patrijarha Porfirija govori više od 1.000 riječi. Naš patrijarh je prišao, prekrstio se, poljubio maketu i rekao da je to nasvakidašnji poklon. Pitao me je od čega sam je napravio, zaista je sa oduševljenjem primio poklon i velika mi je čast da sam je uručio patrijarhu – ponosno kaže Bojan. Za maketarstvo su, priča on, potrebni smirenost i staloženost.
U skorijoj budućnosti, Pljevaljčić namjerava da proširi kolekciju i crkvama u Ustikolini i Jabuci, u nekadašnjem dijelu fočanske opštine koji je sada u Federaciji BiH, te crkvom u Osijama na području opštine Kalinovik, koja gravitira fočanskom kraju. Takođe, velika mu je želja da izradi i maketu manastira Zagrađe na sastavcima Pive i Tare u Crnoj Gori.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu