Brošura je, očekivano, izazvala veliku pažnju i zabrinutost među građanima. Kako i ne bi kada je svaki građanin Švedske dobio letak u kojem se navodi šta da ponesu sa sobom, u koja skloništa treba otići i šta da imaju ako moraju da ostanu kod kuće ili da se evakuišu. Mnogi Šveđani su pohvalili ovaj potez, ali ima i kritičara koji ističu da ovakvi leci izazivaju paniku i nepotreban strah.
Letak je u sandučiću sačekao i našeg sagovornika koji u Švedskoj živi dugo. Nije ga zabrinulo, a sa zanimanjem ga je pročitao.
-Neke moje kolege su bile malo u strahu čemu sada to, šta to znači, da li ih to vlast priprema na rat ili evakuaciju. Ja sam došao iz zemlje koja je devedesetih pregrmila i rat, godinama kasnije i strašne poplave. Neki savjeti iz ove brošure i nama su tada mogle da olakšaju neke stvari. Ali, kod nas ovakve savjete uglavnom možete da nađete na internetu kojem nema svako pristup, niti zna da ga koristi. Da ne govorim o tome šta se savjetuje Šveđanima da uzmu od namirnica. Već po tom se vidi koliko su odmakli od nas – kaže naš sagovornik.
Ima u tome istine. Letaka kod nas nema, ali ima savjeta na internetu. Pa, ko je vičan njime da se služi i zna gdje treba da potraži, naći će korisne informacije.
Hrana
U letku je navedeno da je potrebna hrana koja zasićuje, daje energiju i koja se može čuvati na sobnoj temperaturi. Preporučuje se hrana koja se brzo priprema, zahtijeva malo vode ili se može odmah jesti.
-Dobro je imati kod kuće žitarice, tjestenini, rižu, kus-kus, kašu u prahu, mlijeko u prahu, tortilje, tvrdi hljeb, krekere, so, začine, a u konzervama paradajz, povrće, voće, te gotova jela, sušeno ili konzervirano meso i ribu, slanutak, pasulj, leće, jestivo ulje, pesto, sušeni paradajz u ulju, puter od kikirikija, orase i sjemenke…. Treba imati i namirnice koji brzo daju energiju kao što su voćna krema, džem, čokoladu, med, proteinske pločice, sušeno voće, te kafu, čaj, čokoladu u prahu, supu od borovnica i šipka, voćni i mliječne napitke. Obavezno hranu za bebe – nabrojano je u ovoj brošuri u Švedskoj. U odnosu na nas, i sa hranom su odmakli. Jer, nismo sigurni koliko ljudi voli i koristi kus-kus, sušeni paradajz i kome bi na pamet palo da za zalihe kupuje tortilje i leće.
Napisano je da je potrebno najmanje tri litre vode dnevno, prvenstveno za piće i kuhanje. Objašnjava se i kako može da se skuplja i gdje da se drži.
-A ako niste sigurni da li je voda čista, prokuhajte je dok ne počne snažno da mjehuri. Zamrznite vodu u PET flašama. Flaše se mogu koristiti kao rashladne lampe ako nestane struje. Kada se led otopi, možete piti vodu. Nemojte puniti boce do vrha, jer mogu prsnuti – važni su savjeti napisani u ovom švedskom letku.
Šta imati kod kuće?
U slučaju da se, iz bilo kojeg razloga, morate ostati kod kuće, a struje nema, savjetuje se da se izabere prostorija u kojoj će se biti. Da se preko prozora stave deke, te da je dobro imati vunenu odjeću, debele čarape, kape, rukavice, šalovi, deke, jastučiće i vreće za spavanje, te svijeće, šibice, upaljače, aparate za gašenje požara.
-Zbog primanja vijesti i važnih informacija dobro je kod kuće imati radio koji se napada baterijom, solarnim ćelijama ili ručicom, dodatne baterije, mobilni telefon i napunjene dodatne baterije, punjač za mobilni za upotrebu u autu i važne brojeve telefona na papiru – navodi se u ovom letku.
Detaljno su objasnili šta raditi u slučaju da danima nema vode, a treba da koristite toalet. Osim toga, preporuka je da se kod kuće ima kućna apoteka i komplet prve pomoći, otvarač za konzerve, šibice, gorivo u rezervoaru ili napunjen akumulator električnog automobile, te da se obezbijedi mjesečna zaliha lijekova.
U slučaju brze evakuacije iz doma, savjetuju da se ponese hrana i voda za nekoliko dana, lična dokumenta, bankovne kartice i gotovina, lijekovi, radio, topla odjeća, higijenski artikli, mobilni telefon i punjač, mapa, kompas i na papiru zapisane važne informacije.
Kada je riječ o novcu, preporuka je da se ima gotovina u različitim apoenima, najmanje jednu sedmicu, a u letku je objašnjeno šta da ponesu i oni koji imaju kuće ljubimce.
Zaštita se od vazdušnih napada
-U slučaju vazdušnog napada morate odmah otići u sklonište ili drugo zaštićeno mjesto. Podrumi, garaže i stanice podzemne željeznice takođe pružaju zaštitu u slučaju vazdušnog napada. Dobijate neku vrstu zaštite ako ste u tunelu ili uz neki zid. Bolje je biti u zatvorenom nego na otvorenom, a po mogućnosti u prostoriji bez prozora. Ako ste na otvorenom i ne možete doći do drugog skloništa, lezite na zemlju, po mogućnosti sklupčano u jami ili jarku. U slučaju napada nuklearnim, hemijskim ili biološkim oružjem, sklonite se na isti način kao u vazdušnom napadu – navedeno je u brošuri.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu