Svijet

(FOTO) "Pod stalnim su pritiskom od strane stočara" Kamere zabilježile pleme u srcu Amazonske prašume, broji između 200 i 250 članova

Fotografije zabilježene u srcu Amazonske prašume otkrile su nepoznatu plemensku zajednicu Masako, čije postojanje je godinama bilo predmet sporova. Ovo otkriće dolazi usred sve većih pritisaka deforestacije, ilegalnih aktivnosti i agrobiznisa, ugrožavajući opstanak izolovanih zajednica u regionu.

(FOTO) "Pod stalnim su pritiskom od strane stočara" Kamere zabilježile pleme u srcu Amazonske prašume, broji između 200 i 250 članova
FOTO: FUNAI / USTUPLJENE FOTOGRAFIJE

Masako pleme, koje je ime dobilo po rijeci koja protiče kroz njihovu teritoriju, prvi put je zabilježeno uz pomoć kamera za detekciju pokreta postavljenih duboko u prašumi. Na slikama su prikazani članovi zajednice, goli, naoružani oštrim štapovima i predmetima koji podsjećaju na noževe. Prema podacima brazilske organizacije za zaštitu domorodačkih naroda, FUNAI, pleme broji između 200 i 250 članova, što predstavlja značajan porast u odnosu na devedesete godine.

– Njihova teritorija je relativno netaknuta, ali je pod stalnim pritiskom od strane stočara i ilegalnih otimača zemlje – upozorava Fiona Votson iz organizacije Survival.

FOTO: FUNAI / USTUPLJENE FOTOGRAFIJE
FOTO: FUNAI / USTUPLJENE FOTOGRAFIJE
FOTO: FUNAI / USTUPLJENE FOTOGRAFIJE
FOTO: FUNAI / USTUPLJENE FOTOGRAFIJE

Kavahiva – borba za opstanak

Pored Masako plemena, posebna pažnja posvećena je Kavahiva zajednici, čija je populacija porasla sa 20 članova iz 1999. godine na 35-40 danas. Ova zajednica, takođe smještena u Mato Groso regiji, suočava se sa invazijama drvosječa, uzurpatora zemlje i ilegalnih stočara. FUNAI radi na zaštiti njihove teritorije više od tri decenije, ali proces demarkacije još nije završen.

– Pronašli smo tragove djeteta u pijesku pored rijeke i korpu od lišća koju koriste za miješanje meda i vode – izjavio je Jair Kandor, veteran ekspedicija u Amazoniji i prvi koji je 1999. otkrio Kavahiva zajednicu.

Pročitajte još

Strah za opstanak zajednice

Iako direktan kontakt sa ovim plemenima izbjegava, njihova budućnost je i dalje nesigurna.

– Ako njihova prava na zemlju ne budu priznata od strane vlasti, ove zajednice neće preživjeti – dodaje Votson. U proteklih pet godina, deforestacija u okolnim rezervatima uništila je više od 10.000 hektara šuma, ugrožavajući kako prirodni habitat, tako i opstanak ovih izolovanih zajednica, prenosi Blic.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu