Istovremeno, SAD prijete povlačenjem iz pregovora, a Evropa se suočava sa sopstvenim ograničenjima u doprinosu mirovnom rješenju.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacuje ideju zamrzavanja sukoba i teritorijalnih ustupaka, jasno stavljajući do znanja da pravedan mir ne uključuje nagrade za agresora. Njegovi komentari dolaze kao odgovor na američke prijedloge kojima bi Ukrajina priznala rusku kontrolu nad Krimom, što bi potencijalno zamrznulo sukob na postojećim linijama fronta.
Njegov stav se oslanja na princip međunarodnog prava i podršku saveznika, ali se istovremeno protivi sve snažnijim i češćim signalima iz Vašingtona o neophodnosti kompromisa za brz kraj rata.
Odluka u rukama Trampa
Najnovija izjava Donalda Trampa u intervjuu za ABC News, u kojoj je rekao da vjeruje da Putin želi da okonča rat, iako je samo nekoliko dana ranije rekao da „možda neće“, pokazuje da američki predsjednik želi da se predstavi kao ključni mirotvorac koji će iskoristiti svoj odnos sa Putinom kako bi olakšao rješavanje sukoba. Sjedinjene Američke Države su pozvale Kijev i Moskvu da iznesu konkretne prijedloge za okončanje rata, upozoravajući da bi u suprotnom mogle da se povuču iz svoje posredničke uloge.
– Dvije strane moraju da podnesu konkretne prijedloge o tome kako da se okonča ovaj sukob. Odluka o tome kako ćemo dalje postupati je u rukama predsjednika Trampa. Ako ne bude napretka, povući ćemo se kao posrednici u ovom procesu – rekao je američki državni sekretar Marko Rubio, dodajući da će Tramp ove nedjelje odlučiti o nastavku pregovora o ratu u Ukrajini.
Američki predstavnik u Savjetu bezbjednosti UN Džon Keli okrivio je Rusiju za kontinuirano krvoproliće, rekavši da su ruski napadi prouzrokovali nepotrebne gubitke života, uključujući i nevine civile.
– Ako su obje strane spremne za mir, SAD će ih u tome podržati – rekao je on.
Putin spreman za direktne pregovore
Kremlj je u srijedu potvrdio da je Putin otvoren za mirovne pregovore, ali i da je situacija prekompleksna za brzo rješenje.
Portparol Dmitrij Peskov je rekao da su politička i diplomatska rješenja i dalje prioritet Moskve, ali da ciljevi rata moraju biti postignuti. Dodao je da je Putin spreman za direktne pregovore sa Ukrajinom, ali kaže da nije bilo odgovora na tu ponudu iz Kijeva.
Istovremeno, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izrazio je spremnost za direktne pregovore sa Ukrajinom bez preduslova, dok je istovremeno odbacio zahtjev Ukrajine za 30-dnevnim prekidom vatre, nazvavši ga „preduslovom“. Poruka iz Moskve ostaje dvosmislena: s jedne strane, otvorenost za dijalog, s druge strane, odbacivanje konkretnih mjera deeskalacije.
Sumnjive evropske sposobnosti
Iako Zapad sve više govori o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu nakon rata, stvarna vojna spremnost Evrope se pokazuje upitnom. Prema informacijama koje je objavio britanski Tajms, Evropa bi teško mogla da okupi 25.000 vojnika za misiju odvraćanja u Ukrajini, čak i uz maksimalne napore.
Najveći problemi su nedostatak ljudstva, nedovoljno finansirane vojske i politička nevoljnost velikih zemalja poput Njemačke, Italije i Španije da pošalju trupe. U takvom vakuumu vojno-diplomatske odlučnosti na Zapadu, Moskva pojačava verbalni pritisak.
Dmitrij Medvedev
Bivši predsjednik Dmitrij Medvedev je zaprijetio da su novije članice NATO-a, posebno Švedska i Finska, sada potencijalne mete nuklearnih udara ako dođe do šireg sukoba. U izjavi agenciji TASS, Medvedev je još jednom demonstrirao tvrd stav koji pojačava rusku strategiju odvraćanja putem zastrašivanja.
“Svi će se vratiti iz Ukrajine, ali u kovčezima”
Podsjetimo ovo nije prvi put da Medvedev zaprijeti, on je sredinom aprila zaprijetio pripadnicima evropskih mirovnih snaga.
Naime, bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev je tada rekao da će se svi pripadnici evropskih mirovnih snaga u Ukrajini vratiti kući u kovčezima.
Medvedev je to rekao nakon posjete američkih zvaničnika Parizu, gdje evropski lideri razgovaraju o ratu u Ukrajini i mogućem slanju mirovnih snaga – nešto što Rusija oštro osuđuje.
On je rekao da su se zapadni zvaničnici sastali u četvrtak u Parizu da razgovaraju o “koliko bi evropskih kovčega bili spremni da prihvate” ako mirovne snage budu raspoređene u Ukrajini.
Saveznici iz EU i NATO rekli su da razmatraju slanje trupa u Ukrajinu u okviru sporazuma o prekidu vatre o kojem pregovaraju Vašington, Moskva i Kijev. “Koalicija voljnih”, koja sada broji 15 zemalja i koju predvode Velika Britanija i Francuska, predložila je raspoređivanje trupa kako bi doprinijela “bezbjednosnim snagama”.
Apparently, the top of Ukraine’s fascist clique have come to Paris for talks with the UK, Germany and France on how many European coffins they will be ready to accept after the deployment of the troops of the "coalition of the willing" in Ukraine
— Dmitry Medvedev (@MedvedevRussiaE) April 17, 2025
Medvedev, koji je zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije, blizak je saradnik predsjednika Putina i njegovi stavovi se često poklapaju sa stavovima ruskog lidera. Ubistvo potencijalnih evropskih mirovnjaka u Ukrajini označilo bi veliku eskalaciju sukoba.
Borbe se ne smiruju
Uprkos ruskoj najavi trodnevnog primirja od 8. do 10. maja, borbe se ne smiruju. Ruski dronovi su pogodili Harkov i Dnjepar, povrijjedivši desetine ljudi i ubivši najmanje jednu osobu. Ukrajinske vlasti izvještavaju o intenziviranju napada.
Vrhovni komandant ukrajinskih oružanih snaga, Aleksandar Sirski, kaže da Rusija svakodnevno šalje nove jedinice na front, što rezultira velikim gubicima među njenim vojnicima, dok ruska strana javnosti predstavlja „iluzorne uspjehe“.
Ukrajinska vojska dodaje da su meta napada bili usmjereni na civilne ciljeve i infrastrukturu, uključujući bolnice i energetska postrojenja, što dodatno potkopava kredibilitet svakog ruskog poziva na prekid vatre.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu