Čak i da do njega dođe, zbog ograničene snage, uticaj na Evropu i Srbiju jedva bi se osjetio, a Evropa i naš komšiluk za sada nisu ugroženi ni drugim posljedicama rata na Bliskom istoku, poput terorizma i humanitarne krize smatraju sagovornici Blica.
U sukobu između Irana i Izraela mogućnost nuklearnog rata, prema pisanju pojedinih svjetskih medija, više nije samo apstraktna teorija.
Analitičari: Iran ima materijal za nekoliko bombi, ali…
Analitičari američke RAND korporacije objavili su da Iran navodno posjeduje dovoljno visokoobogaćenog uranijuma za tri do četiri nuklearne bombe snage od 15 do 20 kilotona – što je približno snazi bombe bačene na Hirošimu 1945. godine. Za Izrael se, pak, tvrdi da ima 90 bojevih glava.
Prema riječima sagovornika Blica, upotreba tog arsenala je malo vjerovatna, a samim tim i posljedice koje bi se širile sa Bliskog istoka na ostatak svijeta bile bi ograničene.
“Iran vjerovatno nema šta da baci, a Izrael svoj arsenal drži u tajnosti”
Zašto je nuklearni scenario malo vjerovatan, za Blic objašnjava fizičar, naučni novinar i autor knjige „Alhemija bombe“ Slobodan Bubnjević:
– Prvi razlog je to što su, po svemu sudeći, Amerikanci i Izrael dobrim dijelom onemogućili Iran da iskoristi nuklearne resurse, ako ih je uopšte i imao. Poslije nedavnih bombardovanja to je još teže. Drugi razlog je doktrina Izraela – bez direktne prijetnje nuklearnim oružjem, vjerovatno ne bi reagovao. Dakle, morali bi da propuste i Amerikanci i Izraelci da Teheran ima nešto konkretno, pa da to „trigeruje“ reakciju iz Tel Aviva – kaže Bubnjević.
Kako dodaje, priroda nuklearnih programa Irana i Izraela bitno se razlikuje od ostalih osam nuklearnih sila. Izrael svoj arsenal drži u tajnosti, dok Iran tvrdi da ga nema i da je u fazi razvoja.
“Posljedice jedne bombe jedva bi se osjetile u Evropi”
– Mi zapravo ne znamo koliko Izrael ima nuklearnog materijala, niti kojom brzinom i u kom roku može da ga upotrijebi. Vjerovatno su to plutonijumske bombe od 10 do 100 kilotona, koje je lakše napraviti. Ali sve su to pretpostavke jer Izrael ne objavljuje nikakve informacije, za razliku od drugih nuklearnih sila – ističe Bubnjević.
Ako bi došlo do detonacije bombe snage kao ona u Hirošimi, posljedice bi bile katastrofalne za lokalitet, ali bi fizički efekti po Evropu i Srbiju bili gotovo neprimjetni – objašnjava on.
– Ako govorimo o jednoj detonaciji, sa nekih distancija koje su relativno bliže Bliskom istoku, mogla bi se videti ta velika svjetlost koju izaziva bomba, i u zavisnosti od ruže vjetrova, kretanja morskih struja i opšte meteorološke situacije, neke zone bi eventualno bile ugrožene od radijacije u jednom dijelu svijeta, na Bliskom istoku. Ali se ne može govoriti o planetarnim, pa čak ni o kontinentalnim efektima kod tako male detonacije – objašnjava fizičar.
Dramatičan uticaj na svjetsku politiku
Ono što bi nas, prema njegovim riječima, trebalo više da zabrine jeste politički efekat – jer bi i ograničena upotreba nuklearnog oružja narušila globalnu stabilnost.
– Svijet bi mogao postati znatno opasniji ako neka zemlja iskoristi bombu, a da ne bude kažnjena. To bi otvorilo vrata za nove sukobe i mogućnosti nuklearne razmjene velikih sila – upozorava Bubnjević.
– I Evropa kao kontinent i Srbija kao država, nisu sada dio te priče. To je njihov sukob, SAD imaju svoje motive da uđu u rat, a zemlje koje su u okruženju Izraela i Irana su ta prva linija na koju se prelivaju posledice sukoba i u smislu politike i smislu bezbjednosti – kaže Radić.
“Mi smo tek treća linija ugroženih”
Vojni analitičar Aleksandar Radić smatra da Srbiji, čak i u slučaju širenja konvencionalnog rata, ne prijeti direktna vojna ili bezbjednosna prijetnja:
– Evropa i Srbija nisu u fokusu. Prva linija ugroženih su zemlje u okruženju Irana i Izraela. Mi smo u trećem redu. Čak i ako se rat proširi, to je i dalje daleko od nas – kaže Radić.
Teroristička prijetnja minimalna, migranti pod kontrolom
Na pitanje da li postoji rizik od terorizma, Radić odgovara:
– Rizik uvijek postoji, ali je sada minimalan. Hezbolah i Hamas su u dubokoj krizi. Nemaju kapacitet za djelovanje van regije. Za razliku od perioda Islamske države, Evropa danas pokazuje distancu prema izraelskoj vojnoj politici, što smanjuje motivaciju Irana da odgovori teroristički.
Što se tiče priliva migranata, Radić kaže da je stanje pod kontrolom i da za sada nema indicija da će doći do većih talasa izbjeglica kao 2015. godine.
– Sada su migranti uglavnom iz Centralne Azije, a ne sa Bliskog istoka. Broj je stabilan i Srbiju koriste kao tranzitnu zemlju – zaključuje Radić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu