Ukoliko je neko drvo isječeno jer se osušilo, ili je korijenje počelo da uništava temelje kuće, možda je vrijeme da se preoblikuje dvorište i da se prednost da biljkama koje su poštovali naši preci.
Još od starih Slovena prenose se vjerovanja o lošem, odnosno pozitivnom dejstvu pojedinih vrsta drveća, poput onog da se hrast ne siječe i da se za Božić unosi grana.
-Na krov kuće stavlja se čuvarkuća ili, pak, perunika, jer štiti od groma.
– Blizu kuće se ne sadi bagrem, jer mu je staro ime bilo nerod. Takođe, bagrem ne treba kalemiti.
– Orah u dvorištu donosi nesreću i smrt. Orahovo drvo nije dobro u blizini kuće, kako zbog žila, tako i zbog sjenke koja pada na kuću.
– S druge strane hrast lužnjak je najljepši ukras koji dvorište može da ima, jer je krošnja lijepo razgranata i pravi “debeli” hlad. Prija mu blizina vode, a ovo sveto drvo simbol je dugovječnosti.
– Lipa je za Slovene bila sveto drvo, jer su cvjetovi ljekoviti. Lipa pčelama daje dobru pašu, a medovina je bila glavni izvor slasti za Slovene. Lipov ugalj prečišćava vodu. Međutim, lipa se sadi sa strane, blizu, ali ne i iznad garniture za sjedenje.
– Vrba je u vrijeme kada su kažnjavana dejca nazivana “mirko”, a vrbovim grančicama se na Mladence, Lazarevu subotu i Cveti, udaraju djeca riječima “rasti kao vrba”. Kora vrbe je ljekovita za prehladu.
– Glog je ljekovit za srčana oboljenja, a ujedno i najmoćnije sredstvo protiv vampira i demona. Ovo je žilav, listopadni žbun koji može da bude bijeli, crn ili crven, a bobice se beru kada sazru i prave se džemovi, čaj, sok… Idealan je da se oblikuje i kao živa ograda, a prilikom sađenja treba dodati kreč u sadnu rupu.
– Dren prvi cvjeta u proljeće, a zrele plodove daje u jesen. Drenom se kuće kite za Đurđevdan jer je simbol zdravlja, a za Bogojavljenje se daje djeci da pojedu drenov cvijet da bi bili, otporni na bolesti.
– Jabuka je omiljeno voće, ne jedu se prije Petrovdana i važan su svadbeni detalj. Srbi su oduvijek kalemili jabuke, a ko to nije radio, nije smio da ih sječe. Domaća sorta petrovača ima bujno okruglo stablo i plod sazreva u julu. Sadnice koštaju 200 dinara.
– Šljivu su Srbi gajili i u postojbini i od tada je sačuvana najkvalitetnija sorta za sušenje, požegača. Pokožica sadrži najkvalitetnija etarska ulja, piše Stil.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu