Lideri druzijske zajednice su tokom sastanka održanog u regiji Jabal al-Šeik, izjavili svoju namjeru da se odupru novoj vlasti i predložili su aneksiju izraelski kontrolisanom Golanskom visoravni.
Egzistencijalna dilema
Ovaj presedan dolazi u trenutku kada se Druzi, istorijski lojalni Asadovom režimu u Siriji, suočavaju s egzistencijalnom dilemom pod novim vođstvom u Siriji, prenosi EU Today.
Druzi su ezoterična monoteistička zajednica i oni odavno slijede tradiciju odanosti vladajućoj vlasti država u kojima žive. Ovo je rezultiralo podijeljenim lojalnostima od Šestodnevnog rata 1967. godine, pri čemu su porodice podijeljene duž linije prekida vatre između Sirije i Izraela.
Ipak, Druzi u Siriji sada strahuju za svoju sigurnost, ukazujući na brutalne akcije islamističkih frakcija protiv manjina tokom građanskog rata.
The Druze of southern Syria have publicly declared their desire to secede from Syria and be annexed to Israel.
Based on topography this is what the annexation would look like.
The IDF has already taken over the DMZ in yellow and moved into some of the Druze towns. Thread. pic.twitter.com/Fl7bBhy8K8
— H.A. Hazony (@HAHazony) December 13, 2024
– Ako moramo birati, izabraćemo manje zlo, pripojiti se izraelskom Golanu – rekao je prestavnik Druza u obraćanju okupljenima.
“Sigurnija alternativa”
On je opisao Izrael kao sigurniju alternativu islamističkim naoružanim grupama, koje je optužio da prijete njihovim porodicama i zajednicama.
Inače, prije sirijskog sukoba druzijska populacija je brojala oko 700.000 ljudi, odnosno tri odsto stanovništva.
Međutim, rat je značajno pogodio Druze, s masakrima i terorističkim napadima koji su naglašavali njihov nesiguran položaj.
Značajni incidenti uključuju masakr u Kalb Loze 2015. godine, te ISIS napad na Suvejdu 2018. godine, u kojem je stradalo najmanje 258 ljudi. Rat je takođe doveo do formiranja druzijskih milicija, poput Jajš al-Muvahidina, koje su bile povezane s Asadovim snagama.
Druzi su etno-religijska zajednica čiji se korijeni nalaze na Bliskom istoku. Njihova religija, poznata kao druzizam, potekla je iz ismailitskog šiitskog islama u 11. vijeku, ali se razvila u jedinstvenu i zatvorenu monoteističku vjeru.
Osnivač druzizma bio je Hamza ibn Ali ibn Ahmad, a ključni teološki tekstovi ove religije poznati su kao “Epistole mudrosti” (Rasa'il al-Hikma). Njihova vjera uključuje elemente islamskog misticizma, neoplatonizma, grčke filozofije, hinduizma, pa čak i gnosticizma, što je čini složenom i tajnovitom.
Reakcija Izraela
Religija Druza je strogo ezoterična, što znači da je njeno pravo učenje poznato samo manjini unutar zajednice, vjerskoj eliti poznatoj kao ‘uqqāl (mudraci). Većina pripadnika zajednice, poznata kao džuhhāl (neupućeni), ne prakticira aktivno teološke aspekte vjere.
Oni vjeruju u reinkarnaciju, božansku jedinstvenost i duhovnu povezanost svih ljudi. Njihova religija nema propisane obrede poput molitve ili posta u tradicionalnom islamskom smislu, a pripadnicima drugih religija nije dopušten prelazak u druzizam.
Druzi se prvenstveno nalaze u Libanu, Siriji i Izraelu, s manjim zajednicama u Jordanu i dijaspori. Zbog svoje filozofije lojalnosti vladajućim vlastima u zemljama u kojima žive, često su igrali ključne političke uloge, ali i nastojali očuvati svoju neutralnost tokom sukoba.
The Druzes are most likely one of the lost tribes of Israel probabily "Zevulun".
As the Druze of Syria have publicly declared their desire to secede from Syria and be annexed to Israel, So it should be respected & supported to let them unite with their ancestral land (Israel) pic.twitter.com/k4sYl8jM3Y
— Sardar Rahim Liwal 🇮🇱🇦🇫 (@SardarLiwal) December 14, 2024
Inače, izraelski premijer Benjamin Netanjahu se nedavno sastao s duhovnim vođom izraelske druzijske zajednice šejhom Mavafekom Tarifom.
Izrael je pojačao svoje položaje na Golanskoj visoravni, uključujući raspoređivanje snaga u Haderu, druzijskom selu na sirijskoj strani. Ovo područje se smatra tampon-zonom protiv prodora ekstremista.
Dok druzijski zahtjev naglašava želju zajednice za sigurnošću i reunifikacijom s rodbinom u Izraelu, njegova implementacija predstavlja pravne i političke izazove, prenosi Avaz.
Naime, Izrael nema formalni mehanizam za aneksiju stranih teritorija i njihovih populacija, a takav potez vjerovatno bi izazvao kritike susjednih država i međunarodnih tijela, prenosi EU Today.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu