Najstrašnija riječ u kontekstu ovih katastrofa je “ember”, koja označava leteće žareće komadiće. Nošeni vjetrom, ovi komadići mogu prijeći udaljenost do tri kilometra. Prema studiji Američkog instituta za osiguranje i bezbjednost kuća (Ibhs), čak 90% kuća i zgrada izgori zbog tih letećih komadića.
To je glavni razlog zašto kalifornijski požari izbijaju kad duvaju vjetrovi iz Sant’Ane, koji dolaze iz Nevade i Jute, s planina prema naseljenim područjima. Kao što se sada događa kada su brzine vjetra dosegle 130 kilometara na sat.
🇺🇸🔥🔥🔥 Se quemaron viviendas frente al mar en Malibú… las propiedades más caras y exclusivas. pic.twitter.com/jwsADwco7L
— 𝔻𝕖𝕤𝕕𝕖 𝕃𝕒𝕤 𝕋𝕣𝕚𝕟𝕔𝕙𝕖𝕣𝕒𝕤 (@DOGDEGA) January 9, 2025
– Ako neko ostavi otvoren prozor, jedan od tih komadića – dovoljan je samo jedan – može završiti na platnu. Ili može zapaliti mrežu na vratima. Ili namještaj na terasi. A onda dolazi vanjski požar, s golemom količinom topline koja izbija iz ove kuće. Tada će dvije susjedne kuće postati problem. Onda će tri kuće ispred postati problem – objasnio je, kako prenosi Corriere, jedan kalifornijski vatrogasac za National Geographic.
Požari koji trenutno opsjedaju Los Anđeles proširili su se u nekoliko smjerova. Najveći dosad zahvatio je Pacifičke Palisade, jedan od najbogatijih i najljepših dijelova grada, smješten između Malibua i Santa Monike. Požar je planuo i na brdima iznad Holivud Bulevara, te poznatog Šetališta slavnih, a potom su uslijedili požari u Itonu, blizu Pasadene, te u Harstu, Lidiji i Vudliju.
Zasad su ubili više osoba, prisilili više od 100.000 ljudi da napuste svoje domove i ostavili bar 250.000 ljudi bez električne energije. Izgorjela je površina od 108 kvadratnih kilometara (gotovo kao cijeli grad San Francisko) i uništene su hiljade zgrada. Međutim, ako kalifornijski požari postaju sve snažniji i opasniji, pretvarajući američki raj u pravi pakao, to je rezultat niza uzroka: opštih (poput klimatskih promjena) i specifičnih za Kaliforniju i njene kontradikcije.
#kennethfire; Forward progress of the Kenneth fire has been stopped, and the fire is currently holding at 960 acres with 0% containment. Approximately 400 Firefighters will remain on scene through the night, continuing to provide structure protection and knock down hot spots.… pic.twitter.com/weH5TXs2lR
— VCFD PIO (@VCFD_PIO) January 10, 2025
Mjesecima je u južnoj Kaliforniji vrlo malo padavina.
– Južna Kalifornija je obično sušnija od sjeverne, ali je ove godine razlika izuzetno velika. Veći dio sjeverne Kalifornije primio je dvostruko više prosječnih padavina do 1. oktobra, dok je veći dio južne Kalifornije primio manje od 20%. Suhi početak zime u južnoj Kaliforniji dolazi nakon ljeta koje je bilo obilježeno rekordnim vrućinama koje su uništile drveće i grmlje – piše Njujork Tajms.
U posljednjim godinama porast globalnih temperatura produžio je sezonu požara u Kaliforniji: sada počinje ranije i završava kasnije, praktično nikad ne završava. Obično se završavala u jesen, kada su kiše počele vlažiti tlo i vegetaciju. Sada traje do kasne zime. CalMatters piše da je broj “dana vatre” u Kaliforniji, odnosno dana kad su uslovi idealni za izbijanje požara, porastao za 78 u odnosu na prije 50 godina. To znači da su sada uslovi za požare prisutni gotovo cijelu godinu, a ne samo tokom ljetnih mjeseci.
The latest fire in LA is being investigated as a possible arson as the number of deaths caused by the fires has risen to 10. @skydavidblevins reports from Altadena on the wildfires raging across Los Angeles.
Live: https://t.co/8DMSibl8Om
📺 Sky 501 pic.twitter.com/4IWbU8IXHt
— Sky News (@SkyNews) January 10, 2025
Vegetacija uz obalu Kalifornije, koja je obično vlažna, sada je postala toliko suha da lako gori, čak i bez vjetra koji bi inače pomagao u širenju požara. Na sjeveru Kalifornije šume koje su prije bile otporne na požare zbog svoje gustoće i vlažnosti, sada više nisu imune. Masovni požari uništili su ove guste prašumske šume, a klimatske promjene uklonile su zaštitu koju su pružali magla i oblačno vrijeme, koji su nekad održavali vlagu u regiji. Danas su gradovi i okolna područja Kalifornije preplavljena suhom vegetacijom koja se vrlo lako zapali, stvarajući idealne uslove za brzo i razorno širenje požara.
– Površina koja je izgorjela u ljeto u sjevernoj i srednjoj Kaliforniji petostruko je porasla od 1996. do 2021. godine u odnosu na razdoblje 1971. – 1995. Osim toga, 10 najvećih požara u Kaliforniji dogodilo se u posljednjih 20 godina, od kojih su pet bili samo u 2020. godini – piše na Drought.gov, američkoj stranici za informacije o suši. – Gotovo cijeli porast spaljenih područja u posljednjih 50 godina rezultat je klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem. Procjenjuje se da su klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem pridonijele povećanju spaljenih područja za 172% od 1971. do 2021. godine, s povećanjem od 320% od 1996. do 2021. godine. U sljedećim desetljećima očekuje se daljnji porast spaljenih šumskih područja, između 3% i 52% godišnje.
To je država koja – zahvaljujući Holivudu – najviše utjelovljuje američki san. Granica zapada koja je postala raj na zemlji, s blagom klimom (u srednjem i južnom dijelu države), predivnim pejzažima, bogatstvom. Te atrakcije učinile su Kaliforniju najnaseljenijom državom u SAD, ali i najneodrživijom. S aspekta društva, prije svega: cijene nekretnina sada su toliko visoke da su mnogi iz srednje klase prisiljeni napustiti državu, a broj beskućnika izuzetno je visok, čak i među zaposlenima: oko četvrtine svih beskućnika u SAD živi u Kaliforniji.
Kuće koje su izgorjele ovih dana u Pacifičkim Palisadama koštale su svaka nekoliko miliona dolara; prosječna cijena kuće u tom području iznosi 3,5 miliona dolara. Potražnja za nekretninama takođe je dovela do veće urbanizacije i širenja naselja u područja s visokim rizikom od požara, čime se povećava vjerovatnoća izbijanja požara. Infrastruktura energetske mreže takođe je loše održavana: mnogi požari počinju kada vjetrovi obore stubove struje, stvarajući iskru koja izaziva požar.
Raging fires have halted film and TV production in Southern California and many in the industry have lost homes, compounding the difficult lot for many of Hollywood’s workers: https://t.co/nsn9hySe6d pic.twitter.com/PLr1dCfzIp
— Los Angeles Times (@latimes) January 10, 2025
Na sve to dolazi i neodrživost Los Anđelesa: grad praktično nema vode. Deset odsto vodosnabdijevanja dolazi iz lokalnih podzemnih voda, dva odsto je voda pročišćena i reciklirana iz kanalizacije, dok preostalih 88% dolazi izdaleka: putem vodovoda rijeke Kolorado, dugačkog 390 kilometara (koji počinje na granici s Arizonom), i iz Doline Ovens, na granici s Nevadom, koja je zbog izvlačenja vode početkom 20. vijeka pretvorena iz plodne poljoprivredne zone u pustinju. Zbog toga, kada su vatrogasci ovih dana pumpali vodu iz gradskog sistema kako bi ugasili požare, mnogi hidranti su ostali suhi. Odjeljenje za vodu i energiju Los Anđelesa koristio je vodovode i podzemne izvore u sistemu, ali je potražnja bila tolika da nije bilo dovoljno za punjenje tri rezervoara od 3,7 miliona litara na brežuljcima Pacifičkih Palisada, koji pomažu pri održavanju pritiska u hidrantskoj mreži kvarta.
Nedostatak vode izazvao je političke polemike, a novoizabrani predsjednik Donald Tramp optužio je gradonačelnicu Los Anđelesa Karen Bas i guvernera Kalifornije Gavina Njusoma da ne distribuišu dovoljno vode za poljoprivredna gazdinstva i gradove kako bi zaštitili ugrožene vrste životinja, posebno jednu vrstu riba koja živi u bazenima sjeverne Kalifornije. Zapravo je obrnuto: Los Anđeles je taj koji je neodrživ i koji nema potrebne vodne resurse za svoje stanovništvo.
Požari se šire vrlo lako i zbog urbanističke strukture Los Anđelesa. Opet, ono što ovu metropolu čini rajem čini je i paklom: kuće od drva u jednom vlasništvu okružene vrtovima, koje čine gotovo cijeli grad. One su predivne za život, ali su istovremeno izuzetno ranjive na požar.
National Geographic piše o pokusu koji pokazuje kako tipične kalifornijske kuće lako izgorijevaju. Ibhs, Institut za osiguranje bezbjednosti preduzeća i kuća, izgradio je zgradu s dvije strane: jedna s tipičnim materijalima za Los Anđeles i mnoge druge američke gradove (drvene obloge, vinilne žljebove, jednostruka stakla, vrtovi s cvjetnim gredicama prekrivenim malčem), a druga s materijalima otpornim na požar (betonski krov, metalni žljebovi, dvostruka stakla, područje prekriveno šljunkom oko zidova). Zatim je zgradu zapalio.
– Rezultati su bili iznenađujući: za 10 minuta tradicionalna strana kuće je planula. Strana otporna na požar nije proizvela ni iskru – piše National Geographic.
Prema procjenama AccuWeathera, požari u Los Anđelesu prouzrokovali su štetu i ekonomske gubitke u iznosu od 52 do 57 milijardi dolara. Prema J.P. Morgan Insurance, osiguravajuće kuće trebale bi pokriti najmanje 10 milijardi dolara štete. Međutim, u Kaliforniji postaje sve teže osigurati se od prirodnih katastrofa koje uzrokuju klimatske promjene. U martu je State Farm, najveća osiguravajuća kuća za domaćinstva u državi, najavila da će ukinuti oko 72.000 polisa za nekretnine koje se smatraju previše rizičnim, što je dva odsto svih njihovih polisa u Kaliforniji jer su postale preskupe za kompaniju.
Ovo je sve češći fenomen, upravo zbog klimatskih promjena, a upravo kad građani najviše trebaju osiguranje. Samo u 2024. godini uragani, oluje, poplave i druge prirodne nepogode prouzrokovale su 140 milijardi dolara “osiguranih gubitaka” (tj. pokrivenih od osiguravajućih kuća), što je povećanje u odnosu na 2023. godinu. Takvi iznosi znatno nadmašuju prosjeke posljednjih 10 i 30 godina, a ove godine bila je treća najskuplja za osiguranje od 1980. godine. Ukupni gubici usljed prirodnih katastrofa, uključujući one koje nisu pokrivene osiguranjem, iznosili su 320 milijardi dolara u 2024. godini (u Evropi su prošle godine prirodne katastrofe uništile imovinu u vrijednosti od 31 milijardu dolara, od čega je 14 milijardi bilo osigurano).
Požar u Los Anđelesu samo je najnoviji primjer zabrinjavajuće tendencije koja nas prisiljava da hitno pronađemo načine prilagođavanja. Klimatske promjene čine naše sadašnje modele razvoja sve neodrživijima. Mnogi svjetski lideri, od Evrope do SAD, povlače se od politika ublažavanja klimatskih promjena jer su skupe za građane. Istina je to. Međutim, kad se ne poduzima ništa, sve postaje skuplje. Previše skupo, zaključuje Corriere, a prenosi Večernji list.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu