U nedjelju je ukrajinski kanal “DipStejt”, koji prati promijene na položajima na frontu, objavio da su Rusi okupirali naselje Berecki i napredovali u Harkovskoj oblasti, prenio je Novi glas Ukrajine.
– Neprijatelj je okupirao Žovte, Pustinku i Rozdolne – izvijestili su u noći 29/30. novembar analitičari ukrajinskog kanala “DipStejt”, koji prati promijene na položajima na frontu.
Ukrainian-Russian war. Day 1011:Situation on Kurakhove front:– North of the reservoir: #RussianArmy made small advances north of Berestky. Clashes with #UkrainianArmy continue east of Stari Terny.– South of the reservoir: Russian forces captured new trenches north of Dalnye… pic.twitter.com/ld8YReiTpd
— @Suriyak (@Suriyakmaps) December 1, 2024
Rusi su takođe, kako se dodaje, napredovali blizu naselja Ilinka, Novodonecke, Trudove, Puškine i Kurahove u Donjeckoj oblasti, prenijela je “Ukrajinska pravda”. Kurahove je odskočna daska ka Pokrovsku, logističkom centru ukrajinske vojske u u regionu, ukazuje Institut za proučavanje rata (ISW). Analitičari “DipStejta” su izviestili da su Rusi okupirali selo Novoselidivka na frontu Kurahova i Petrivku na frontu Pokrovska.
Prema izvještaju Instituta za proučavanje rata (ISW) od 30. novembra, Rusi su nastavili da napadaju ukrajinske položaje kod Časiv Jara i Torecka, ali nisu ostvarile veliki uspjeh.
Rekordno brz napredak Rusa u Ukrajini
Rusi u posljednje vrijeme ubrzano napreduju na istoku Ukrajine i zauzeli su teritoriju veličine polovine Londona tokom prošlog mjeseca, navode analitičari i vojni blogeri. U oktobru su napredovali brže nego tokom čitave 2023, prema ISW. Ruska vojska je zauzela skoro 235 kvadratnih kilometara teritorije u Ukrajini u toku jedne nedjelje u oktobru, što je “rekord” za 2024. U novembru su ruske snage zauzele oko 600 kvadratnih kilometara.
Rusi su, ipak, potisnuti iz Kupjanska u Harkovskoj oblasti, ali nastavljaju napade na ovaj strateški grad iz dva ključna razloga – Kupjansk je željezničko čvorište i ima puteve koji mogu da posluže ruskoj vojsci za snabdjevanje, ali i kao rute za napade na druge oblasti, piše Blic.
Istovremeno, Moskva je intenzivirala napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i gradove, uključujući Kijev.
Rusija trenutno kontroliše 18 odsto Ukrajine, uključujući čitav Krim, nešto više od 80 odsto Donbasa i 70 odsto oblasti Zaporožja i Hersona, kao i manje od tri odsto Harkovske oblasti, prema mapama otvorenog izvora.
Zelenski prvi put promijenio poziciju
U međuvremenu je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski po prvi put nagovijestio da je spreman da okonča rat sa Rusijom u zamjenu za članstvo u NATO, čak i ako Rusija odmah ne vrati anektirane teritorije.
– Ako želimo da zaustavimo vruću fazu rata, moramo da stavimo pod kišobran NATO teritoriju Ukrajine koju imamo pod svojom kontrolom. To je ono što moramo brzo da uradimo, a onda Ukrajina može da povrati drugi dio svoje teritorije diplomatskim putem – rekao je on za Skaj njuz.
Ovakav komentar predstavlja značajnu promjenu njegove dugogodišnje pozicije. Kijev je prethodno rekao isticao da će nastaviti da se bori protiv Rusije sve dok se Ukrajina ne vrati na svoje međunarodno priznate granice, uključujući četiri regiona koje je ruski predsjednik Vladimir Putin anektirao u septembru 2022. i Krim.
Zabrinutost zbog Trampa
Rat u Ukrajini se dve godine vodio jedan po jedan krvavi metar, kako je to opisao “Ekonomist”, a onda je došlo do dramatične promjene. Jedan od razloga je što je rusko napredovanje razotkrilo ozbiljne slabosti u ljudstvu i moralu koje bi na kraju mogle da dovedu do kolapsa ukrajinskih linija, a drugi – onaj hitniji – je što je novoizabrani američki predsmednik Donald Tramp jasno stavio do znanja da želi da što prije okonča najveći sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Putin je rekao da bi možda bio voljan da zamrzne linije fronta, iako Rusija ne kontroliše cijele, već svega oko 70-80 odsto teritorije četiri ukrajinske oblasti koje je anektirala 2022. Takođe traži da Zapad ukine sankcije, da se Ukrajina odrekne aspiracija ka članstvu u NATO i da bude demilitarizovana, zvanično neutralna i “denacifikovana”. Ako Tramp to podrži, to bi bio katastrofalni poraz za Ukrajinu, i javno poniženje za Ameriku i njenog predsjednika, navodi “Ekonomist”, ističući da je to zabrinutost, ali ne i najverovatniji ishod. U Trampovom ličnom interesu je da postigne dogovor koji će čuvati Ukrajinu bar tokom četiri godine njegovog mandata, a za to vrijeme Ukrajina može da postigne mnogo, navodi se.
Zelenski je u svom prvom intervjuu od Trampove pobjede na izborima u SAD rekao da “Kijev mora da radi sa novim predsjednikom” kako bi “imao najveću podršku”.
– Moramo da pokušamo da pronađemo novi model. Želim da podijelim ideje sa njim i želim da čujem šta on ima da kaže – rekao je tada Zelenski.
Updated situation at #Berestky, between #Petrivka and #Zhovte, in Zhovte and in #Toretsk.
Map: https://t.co/OKfVeCRopy pic.twitter.com/sZh7sv1ETm
— Playfra (@Playfra0) November 28, 2024
Šta bi bilo najbolje za Ukrajinu?
Prema “Ekonomistu”, obnova granica Ukrajine iz 1991. je iluzija.
Cilj bi trebalo da bude stvaranje uslova za Ukrajinu da napreduje na teritoriji koju sada kontroliše. Za je neophodna stabilnost, što zavisi od zaštite od ruske agresije. Zato će srž pregovora biti pronalaženje pouzdanog i trajnog okvira za ukrajinsku bezbjednost, zaključio je list.
“Ekonomist” smatra da je najbolji način zaštite Ukrajine priključenje NATO savezu.
Ali, to je sporno zbog Člana 5 koji govori da je napad na jednu – napad na sve članice. Odgovor ipak postoji – kako navodi list, garancija ne mora da pokriva okupirane delove Ukrajine, kao što nije pokrivala Istočnu Njemačku kad je Zapadna ušla u savez 1955. Trupe iz drugih NATO zemalja ne moraju da budu stacionirane u Ukrajini u mirnodopsko vrijeme, dodaje se.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu