U izvještaju o sreći koji je nastao kroz partnerstvo Gallupa, Univerziteta u Oksfordu i Ujedinjenih nacija, i uz podršku više obrazovnih institucija između 2006 2010. godine i 2021 – 2023. promjene u ukupnoj sreći veoma su zanimljive, pogotovo kada se radi o Srbiji.
Raspon povećanja osjećaja sreće od čak 1,8 poena u Srbiji doveo je do pomjeranje za pozitivnih 69 mjesta od izvještaja iz 2013. do izvještaja iz 2024. godine. Prema čemu je Srbija u posmatranom periodu ostvarila najveći pozitivni pomak.
Ako uporedimo sa 2013. godinom kada smo bili rangirani na 106. mjestu danas smo čak za 69 mjesta ispred manje srećnih, na dobrom 37. mjestu.
To se odnosi na prosjek izvučen za period 2021 – 2023. godine. Poređenja radi, prethodne godine Srbija je bila na 45. mjestu na indeksu sreće kada je lista obuhvatala 137 država i odnosila se na prosjek za period od 2020 do 2022. godine.
Ako se pitaju mladi, Srbija je na trećem mjestu najsrećnijih zemalja
A kako je pokazalo istraživanje, u Srbiji su najsrećniji mladi do 30 godina, po čemu smo čak treća najsrećnija zemlja na svijetu, odmah poslije Litvanije i Izraela, a od ukupno 143 zemlje.
Srbija na prvom mjestu po napretku
Prema izvještaju o kom je juče pisao i britanski Gardijan, Srbija se nalazi na prvom mjestu po napretku u osjećaju sreće i zadovoljstva među populacijom, posebno među mladima. Ispitivanje je prikazalo da su Srbi u periodu između 2021. i 2023. godine bili neuporedivo srećniji u odnosu na period od 2006.-2010.
Što stariji, sve nesrećniji
Izvještaj navodi da su u mnogim, ali ne u svim regionima, mladi srećniji od starih. Kao izuzetak od dominantne tendencije izdvaja se Severna Amerika, gdje je sreća naglo pala među mladima pa su sada tamo manje srećni od starih.
– Nasuprot tome, u tranzicionim zemljama centralne i istočne Evrope mladi su mnogo srećniji od starih. U zapadnoj Evropi u cjelini nivo sreće je sličan u svim uzrastima – stoji u izvještaju.
Vrijednost parametara se pomjera sa godinama ispitanika – oni u nižim srednjim godinama pozicionirali su zemlju na 29. mjesto, oni u višim srednjim godinama na 44, a staro stanovništvo (preko 60 godina) postavilo ju je na 54. mjesto.
Kakva je situaciju u regionu: Ožiljci rata još su vidljivi
U izvještaju, tolika razlika se među generacijama na ovim prostorima objašnjava time da starija populacija nosi najviše ožiljaka od ratova devedesetih. Međutim, ovo nije slučaj samo kod nas – naprotiv.
– Najveći zaostatak je u Hrvatskoj, gdje je plasman mladih za 66 mjesta viši nego kod starih. Postoje praznine od 50 i više mjesta za Bugarsku, Moldaviju i Srbiju, a između 40 i 50 mjesta u Rumuniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Paragvaju. Očigledno su i generacijski i starosni efekti u igri, jer starije populacije Bosne, Srbije, Hrvatske i Crne Gore nose najviše ožiljaka od ratova ranih 1990-ih i genocida nakon raspada bivše Jugoslavije – stoji u izvještaju.
Ovo ipak nije bilo dovoljno da se pretekne Slovenija koja je na svjetskoj listi sada zauzela 21. mjesto. U regionu Srbija se kotira kao druga, a Hrvatska kao treća. Za njom ide Bosna i Hercegovina, dok je Severna Makedonija najslabije rangirana.
Najsrećnije zemlje u regionu:
21. mjesto Slovenija
37. mjesto Srbija
63. mjesto Hrvatska
65. mjesto Bosna i Hercegovina
84. mjesto Severna Makedonija
Pobjedu po šesti put uzastopno na svjetskoj rang listi sreće ljudi koja se zasniva na životnim procjenama, kao stabilnijem mjerilu kvaliteta života ljudi odnijela je Finska, drugoplasirana je bila Danska, dok je na trećoj poziciji Island, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu