Svijet

(VIDEO, FOTO) U mjestu Hristovog rođenja bez slavlja za Božić zbog stradanja u Gazi, služena liturgija: Zavirite u veliku hrišćansku svetinju u Vitlejemu

Pravoslavci u Vitlejemu Božić su dočekali bez slavlja i isključivo uz vjerske obrede, baš kao što je to nedavno bio slučaj i za vrijeme katoličkog Božića, javlja Anadolija.

Crkva Hristovog rođenja u Vitlejemu
FOTO: ALAA BADARNEH/EPA

Vjernici su se okupili u Bazilici Isusovog rođenja u gradu rođenja Isusa Hrista, ali bez velikog slavlja i euforije zbog stradanja u Gazi.

Najsvetije hrišćansko mjesto

Crkva Hristovog rođenja se nalazi u Vitlejemu, nedaleko od Jerusalima. To je novozavjetno mjesto označeno kao mjesto rođenja Isusa Hrista.

Božić u crkvi Hristovog rođenja
FOTO: ALAA BADARNEH/EPA
Crkva Hristovog rođenja u Vitlejemu
FOTO: ATEF SEFADI/EPA
Crkva Hristovog rođenja u Vitlejemu
FOTO: ABED AL HASHLAMOUN/EPA
Crkva Hristovog rođenja u Vitlejemu
FOTO: WISAM HASHLAMOUN/EPA

Grad Hristovog rođenja, Vitlejem, nalazi se na obodu Judejske pustinje, gdje počinje plodna zemlja pa je po tome vjerovatno i dobio ime koje u prevodu znači kuća hljeba. Ovo malo mjesto, skoro nepoznato do vremena Hristovog rođenja, danas se naziva rodnim gradom hrišćanstva.

Crkva Hristovog rođenja je jedna od najstarijih crkava u svijetu u kojoj se vrši služba, a sama struktura crkve je izgrađena iznad same pećine koja po tradiciji označava kao rodno mjesto rođenja Isusa Hrista.

Počela je da se gradi 326. godine po nalogu vizantijskog cara Konstantina i njegove majke Svete Jelene. Izgradnja je završena 333. godine. Crkva je svoj konačni oblik dobila u 6. vijeku za vrijeme vizantijskog cara Justinijana.

I prije ovog vremena bilo je označeno mjesto Hristovog rođenja i posjećivali su ga hodočasnici iz svih krajeva. Do danas je pećina pretrpjela znatne izmjene i iznad nje se nalazi bazilika Hristovog rođenja, jedno od najvećih svetih mjesta, a ujedno i svetinja hrišćanskog svijeta.

Vrata poniznosti

U crkvu se ulazi kroz Vrata poniznosti. Ulaz u crkvi Isusovog rođenja bio je dva puta smanjivan. To su mala vrata napravljena u vrijeme Otomanskog carstva da bi se spriječio ulaz u crkvu na konjima. Po ulasku u hram mogu se primjetiti stubovi, ukupno 48, sa oslikanim svetiteljima sa lijeve i desne strane, koji su iz krstaških vremena.

Na istočnom dijelu crkve Rođenja Hristovog se nalazi oltar, koji pripada Grčkoj pravoslavnoj crkvi. Ograđen velikim drvenim ikonostasom iz 1764. godine, koji je ukrašen ikonama i mnogobrojnim kandilima. Sa desne strane pravoslavnog oltara se nalazi oltar obrezanja, koji pripada grčkoj crkvi. Ispod ovog oltara je ulaz u pećinu Hristovog rođenja.

Ulaz je sa jedne, a izlaz sa druge strane oltara. Vrata na ulazu potiču iz vremena cara Justinijana, a svodovi iz doba krstaša. Ulaz u Pećinu Rođenja ima šesnaest, a izlaz trinaest stepenika. Na ulazu, sa desne strane nalazi se jedna od najznačajnijih ikona Presvete Bogorodice, na kome je Bogomajka oslikana sa osmijehom na licu.

Zvijezda

Nedaleko od ove ikone je lik Hristov iz koga su potekle čudotvorne suze na Božić 1997. godine. Silaskom dole, sa desne strane stepenica, nalazi se mjesto Hristovog Rođenja, i tu je sagrađen mali oltar. Oltar je ukrašen sa mnoštvo kandila i ispod njega je postavljena šestokraka zvijezda koja označava da je na tome mjestu rođen spasitelj svijeta.

Na zvijezdi piše: Hic De Virgine Marie Jesus Christus Natus Est – 1717, što u prevodu znači: Ovdje je rođen Isus Hristos od Djevice Marije – 1717. godine.

Kapela Jasli

Preko puta mjesta Hristovog rođenja je Kapela Jasli, odnosno mjesto gdje je Isus položen u jasle. U Isusovo vrijeme, jasle su bile od gline, a ne od drveta (kako neki tvrde), ali su kasnije zamijenjene i postavljene pozlaćene jasle.

U blizini mjesta Hristovog rođenja nalazi se i Mliječna pećina. U tu pećinu se, po predanju, Josif sa Bogorodicom i bebom Isusom sklonio kako bi prenoćili. Dok je Djeva Marija dojila Hrista, nekoliko kapi mlijeka je palo iz Bogorodičinih grudi na kamen koji je pobijelio. Od tada se smatra da je on ljekovit, pa mnogi stružu bijelu prašinu sa kamena.

O hramu Hristovog Rođenja se danas brinu tri crkve: grčka, rimokatolička i jermenska. Svaka crkva ima svoj dio u nadležnosti i sve dužnosti su regulisane.

U pećini Hristovog rođenja, pravo na litije imaju samo Grci i Jermeni, dok su katolici isključeni. Zato rimokatolici imaju u svojoj nadležnosti Kapelu Jasli, u kojoj samo oni mogu da drže bogosluženja.

Iznad zvijezde rođenja, nalazi se 16 kandila. Rimokatolicima pripada četiri, a po šest drže Grci i Jermeni. Pod brišu grčka i katolička crkva u različite dane, dok zvijezz rođenja brišu samo Jermeni i Grci,  prenosi Trebinje Live.

Pored Božića ovaj događaj je povezan i sa Bogojavljenjem. U proslavljanju Bogojavljenja, naime, slave se zajedno tri sadržaja ili događaja: Isusovo rođenje, krštenje i prvo čudo na svadbi u Kani Galilejskoj, piše Trebinje live.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu