Kako Blic saznaje, razmatraće se pojedinačno svaka djelatnost i određivati mogući model.
Ovaj pristup određivanju mjera je svojevrstan kompromis između različitih zahtjeva unutar Kriznog štaba – medicinskog dijela koji traži zatvaranje i nadalje, i ekonomskog koji je za otvaranje.
Medicinski dio Kriznog štaba u nedjelju će imati presjek, odnosno prve procjene koliko, i da li je, postignut ikakav napredak u suzbijanju virusa. Sjednica cjelokupnog štaba očekuje se u ponedjeljak, a do tada sa doktorima razgovara premijerka Ana Brnabić.
Dva različita stava u kriznom štabu
Kako sada stvari stoje, medicinski dio zahtjeva zatvaranje koje bi trajalo najmanje još sljedeću nedjelju. Prema saznanjima Blica politički, odnosno ekonomski dio štaba zahtjevaće da se razmotri zasebno svaka djelatnost, donesu pojedinačne mjere, a ne jedinstvene koje se odnose na sve podjednako.
Najglasniji u ovom zahtjevu su predstavnici grada Beograda.
Vrata treba da otvore frizeri, kozmetičari, zanatlije poput obućara, bravara, ali i objekti poput stovarišta na otvorenom. Dio štaba smatra da nema posebnog razloga da se ne dozvoli i šalterska prodaja hrane i kafe.
Kako sada stvari stoje niko sa sigurnošću ne može da tvrdi koja će varijanta na kraju biti usvojena. U opticaju su dva osnovna modela: sve zanatlije rade, ali skraćeno ili posebne mjere za svaku djelatnost.
Radno vrijeme do 14 sati i posebni zahtjevi?
Kada je riječ o skraćenom radnom vremenu Medicinski dio Kriznog štaba teško bi pristao da lokali budu otvoreno do popodnevnih sati. Ukoliko odluka ‘padne’ na ovu varijantu, radno vrijeme bi, primjera radi, bilo do 14 časova.
Drugi model po kome se određuje pojedinačno za svaku djelatnost značio bi precizno propisivanje šta je dozvoljeno. To bi u slučaju frizerskih salona značilo propisivanje koliko mušterija može da bude istovremeno u objektu i koji posebni zahtjevi moraju da budu ispoštovani (na primer: papirni ubrusu umjesto peškira).
Mjere za kafiće i restorane najteža odluka
Ukoliko medicinski dio Kriznog štaba pristane da koriguje svoje zahtjeve o mjerama, kao najveći problem i dalje ostaju kafići i restorani. Ljekari po ovom pitanju imaju tvrd stav – u tim lokalima virus se najlakše prenosi.
Ono što je izvjesno, Medicinski dio Kriznog štaba spreman je da bez pritiska o popuštanju mjera razgovara za sedam dana jer insistiraju da “zaključavanje” traje ukupno dvije nedjelje.
S druge strane, preostali dio Krizog štaba koji čine funckioneri i ekonomisti sve manje na to pristaje. Jedan od njih koji je javno najavio da će tražiti ukidanje mjera je zamjenik gradonačelnika Goran Vesić.
Nesklad u Kriznom štabu
Da u Kriznom štabu stavovi nisu jedinstveni postalo je jasno prije oko mjesec dana kada su u javnosti uslovno rečeno oba dijela ovog Štaba priznala da se nisu složili oko dužine radnog vremena.
Sa porastom brojki, različiti stavovi su sve izraženiji. Medicinski dio traži sve čvršće zatvaranje, a ekonomski da se dozvoli rad. Tako je premijerka Ana Brnabić najednostavnije rečeno, dobila još jednu ulogu.
Ona je glavni moderator kako bi se postigli komprimisi između zahtjeva ljekara i ekonomskih interesa Srbije. Posljednje dvije nedjelje Brnabić održava sastanke sa medicinskim dijelom Štaba i mimo zvaničnih zasjedanja. Prije odluke o zatvaranju prošle nedjelje Brnabić je razgovarala u dva navrata sa dijelom ljekara epidemiologa koji su zahtjevali da zatvaranje odmah bude na 14 dana, a ne kao sada na pet dana.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu