Ovo je izjavio potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Zdravko Marinković.
-Ne možemo se pohvaliti rezultatima, jer nam obim razmjene u kontinuitetu stoji loše. U poređenju sa prvih pet mjeseci prošle godine, zabilježen je pad izvoza za 8,32 odsto. Za pet mjeseci izvezli smo 6,831 milijardu KM, dok je uvoz iznosio oko 11,9 milijardi KM i veći je za 4,52 odsto – naveo je Marinković.
Dodao je da je pokrivenost uvoza izvozom za pet mjeseci pala na 57,4 odsto, u odnosu na 65,5 odsto, koliko je iznosila u istom periodu lani.
Napomenuo je da je EU i dalje glavni trgovinski partner BiH, sa kojom ostvaruje izvoz više od 73 odsto, a uvoz više od 68 odsto, zatim sa zemljama Cefte, sa izvozom oko 16 odsto, Efte 2,5 odsto, a sa ostalim zemljama oko 7,8 odsto.
Marinković je istakao da se poredak glavnih trgovinskih partnera nije promijenio, kao i da podaci govore da je BiH u pet mjeseci sa Njemačkom zabilježila pad izvoza oko 110 miliona KM, sa Austrijom oko 90 miliona KM, sa Slovenijom oko 45 miliona KM, a sa Italijom oko 60 miliona KM. Prema njegovim riječima, BiH ne stoji dobro ni sa Hrvatskom, susjednom državom, sa kojom ima najveću razmjenu, a i ona je članica EU. U prvih pet mjeseci prošle godine, rekao je Marinković, izvoz je iznosio 1,124 milijarde KM, a u ovoj 1,075 milijardi KM.
On je naglasio da opšta privredna situacija u EU, koja je prouzrokovana dešavanjima u Ukrajini od prije dvije godine, glavni je razlog za lošiji spoljnotrgovinski bilans BiH, te dodao da je za očekivati da bi se mogao popraviti do kraja godina, ukoliko se privredne prilike u njemačkoj privredi i drugim zemljama poboljšaju.
–S obzirom na to da je Njemačka najveća ekonomija u Evropi, ona na svaki način utiče na ukupnu ekonomsku situaciju u EU, pa tako i na BiH – kaže Marinković.
Govoreći o izazovima sa kojima se suočavaju izvozne firme BiH, Marinković je naveo da su oni ponajviše u domenu zelene ekonomije, ali i cirkularne. Prema njegovim riječima, stalno se priča da se BiH potpisivanjem međunarodnih dogovora, memoranduma, protokola i sporazuma obavezala na uvođenje zelene ekonomije i dekarbonizaciju do 2050. godine.
-Mi smo to uradili Sofijskom deklaracijom koja je zapravo alat za sve zemlje Zapadnog Balkana, putem koga će izvršiti dekarbonizaciju i postići neutralnost do 2050. Godine – rekao je Marinković.
On je naveo da je BiH na neki način već četvrtu godinu u primjeni tog sporazuma, te naglasio da bi se trebalo ubrzano raditi kako bi zemlja sustigla neke rokove i bila u mogućnosti da prati trendove.
-Ovo je važno jer nas EU, kao naš najveći i najznačajniji trgovinski partner praktično tjera da to radimo, ukoliko želimo da zadržimo tržišnu poziciju na njenom prostoru – istakao je Marinković i dodao da će domaće kompanije izgubiti konkurentnost, ako se ne bude radilo na tim poslovima.
Prema njegovim riječima, fokus se stavlja isključivo na konkurentnost domaćih kompanija, jer ako se ne bude pravio ambijent i usvajalo zakonodavstvo koje nalaže Zelena agenda, firme iz BiH izgubiće konkurentnost i neće moći da izvoze na tržište EU, a na njihovo mjesto će doći preduzeća iz trećih zemalja, koje budu ubrzano radile na ovom planu.
-Prije 10-ak dana, na bazi našeg istraživanja i trogodišnjeg rada, pripremili smo i predstavili preporuke privatnog sektora za zelenu ekonomiju i dostavili svim nadležnim organima u BiH – šta to privreda smatra i na koji način bi trebalo da se radi kako bi zelena ekonomija zaživjela i prerasla “crnu energiju” – podsjetio je Marinković.
On je naveo nekoliko preporuka kao jako važne, a to su da je neophodno ubrzano uskladiti zakonodavstvo sa EU, moraju se postojeće strategije u oblasti industrije ažurirati i to na svim nivoima u zemlji i moraju biti uređene da budu u korak sa ovim što se želi postići. Marinković je istakao da je neophodno obezbijediti kvalitetno finansiranje, jer privreda ne može sama iznijeti ovaj teret.
Prema njegovim riječima, nedostaje i reforma u visokom obrazovanja kako bi dobijali kvalitetan kadar čije znanje se može odmah primijeniti u praksi, kada je u pitanju zelena ekonomija. Marinković je rekao da se sve ovo ne može postići bez digitalne transformacije, koja je neophodna i mora se dešavati, odmah i ubrzano, te dodao da se moraju usvjiti i “zeleni standardi”, kako bi se domaće kompanije mogle predstavljati na evropskom tržištu, tako da se i na tom planu mora raditi.
–Mi smo se kao Komora još prije tri godine opredijelili za nekoliko pravaca djelovanja i bili smo apsolutno u pravu kada smo željeli da naglasimo da ćemo se pored redovnih aktivnosti kojima se bavimo, posebno baviti digitalizacijom, cirkularnom i zelenom ekonomijom, te pristupanju EU sa aspekta usklađivanja zakonodavstva – naveo je Marinković.
On je podsjetio i na nedavnu konferenciju koju je održala Zajednička komisija za ekonomske reforme i razvoj u Parlamentarnoj skupštini BiH, na kojoj je bilo riječi o energetskom sektoru i uticaju na domaću ekonomiju mehanizma koji reguliše emisiju ugljenika u međunarodnoj trgovini (CBAM).
-Iz Zelene agende najznačajnije pitanje na kojem se mora ubrzano raditi je CBAM. To je ono famozno pitanje hoćemo li se opredijeliti da taksu na emisiju ugljenika plaćamo u BiH, ili ćemo je plaćati EU – rekao je Marinković.
Ako se plaća u EU, pojasnio je, BiH gubi sredstva, a ako se plaća u zemlji, onda se iz tih sredstava mogu finansirati projekti koji će ići u pravcu smanjenja emisije ugljenika, čime se dobrim dijelom samostalno finansira zelena tranzicija.
-Svi članovi ove parlamentarne komisije su stava da je ovo važno i hitno i da moramo ubrzano raditi svi u BiH. Svako u domenu svoje odgovornosti – i Savjet ministara i Parlamentarna skupština, najviše vlade Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko distrikta, te entitetski parlamenti – zaključio je Marinković.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu