Politika

Gdje nestaje VOJNO ORUŽJE: Krađa pištolja iz Pazarića samo jedan od desetak slučajeva

Samo od 2007. do 2017. desilo se 10 slučajeva krađe oružja i vojne opreme iz kasarni i skladišta Oružanih snaga BiH, a samo je u jednom slučaju donesena presuda.

Gdje nestaje VOJNO ORUŽJE: Krađa pištolja iz Pazarića samo jedan od desetak slučajeva
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

To za Srpskainfo tvrdi zamjenica predsjedavajućeg Zajedničke parlamentarne komisije za odbranu i bezbjednost BiH Dušanka Majkić.

Ona upozorava da Ministarstvo odbrane BiH ne može dugo da drži javnost u neizvjesnosti povodom najnovijeg slučaja nestanka kratkog oružja iz Centra za obuku pripadnika OS BiH u Pazariću, Sarajevo.

– Poruka je jasna: ako je kod vas takvo stanje, šta mogu da očekuju građani. Radi se o osobi koja direktno potiče iz Oružanih snaga, ili o licu koje je u dosluhu s nekim ko je tamo. Nevjerovatno je da su otišli tačno na mjesto gdje se nalazi oružje za obuku vojnika, uzeli 25 pištolja koji se mogu jako dobro prodati na tržištu. Migranti bi im bili zahvalni na tome. Gdje završava to oružje nije nikakva tajna. Često se oružje iz BiH pronađe na svjetskom tržištu, kod različitih kriminalnih grupa. Posebno je sada problem kada imamo ovoliko migranata koji na sve načine pokušavaju da se dokopaju oružja. To je pitanje narušavanja bezbjednosti zemlje, na koje Ministarstvo ne smije da ostane slijepo – kaže Majkićeva koja je, kao dio komisije, nakon dugo vremena bila u posjeti Ministarstvu odbrane BiH.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
Dušanka Majkić

Kako kaže, otvoreno je mnogo pitanja koja godinama čekaju odgovore. Između ostalog, ponovila je da, ako Oružane snage žele da poboljšaju svoj status, moraju da smanje broj pripadnika, jer ne mogu da očekuju veći budžet.

– U vezi s tim, oni su donijeli jednu lukavu odluku. Smanjili su broj aktivnih vojnih lica za 800 i rezervne snage za 400, dakle ukupno 1.200, ali u toj odluci koju su dali Predsjedništvu BiH piše da to važi samo od onog momenta kada bude aktiviran Akcioni plan za članstvo BiH u NATO (MAP). Dalje, zašto se nepotrebna municija, oružje i MES ne uništavaju? Odnosno, ono što je uništeno delaboracijom (rastavljanjem), pa stoji na skladištima podijeljeno po entitetima, zašto se ne prodaje – pita Majkićeva.

Pročitajte još

U Centru za osnovnu obuku Pazarić OS BiH, 11. februara, prilikom obavljanja redovnih aktivnosti utvrđeno je da je na ulazu u skladište oštećena sigurnosna plomba. Kako je saopšteno, odmah je angažovana Vojna policija i SIPA, po nalogu Tužilaštva BiH, te je popisom utvrđeno da nedostaje „određena količina kratkog naoružanja“. Nezvanično, radi se o 25 pištolja.

Raniji slučajevi

Ministarstvo odbrane BiH je saopštilo da će rezultatima istrage blagovremeno informisati javnost, ali za sada nema ništa novo. Ako je suditi po ranijim slučajevima nestanka oružja, ne treba se mnogo nadati.

Prema javno dostupnim informacijama, jedini slučaj koji je rasvijetljen desio se 2018, kada je iz kasarne u Palama nestalo nekoliko bombi, komada municije, tromblona, automatska puška s municijom. Kasnije je SIPA tu vojnu imovinu pronašla u stanu pripadnika OS BiH protiv koga je podignuta optužnica, budući da je Krivičnim zakonom BiH za krađu naoružanja, koje služi potrebama odbrane, zaprijećena kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora.

Na pitanje kako je moguće da nestaje naoružanje iz kasarni, ministar odbrane BiH Sifet Podžić je odgovorio: „Kada bih to znao, odmah bih preduzeo konkretne mjere, ali je očito moguće i dešava se, zbog čega će se ispitati sve osobe u lancu odgovornosti, od mene do vojnika koji je bio na straži“.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
Sifet Podžić

Međutim, stručnjak za bezbjednost Dževad Galijašević smatra da su podaci o nestalom oružju, koji dospiju u javnost, samo vrh ledenog brijega, te da je problem mnogo veći. Posljednji nestanak oružja i on dovodi u vezu s aktuelnom migrantskom krizom, jer smatra da su nestali pištolji vrlo tražena roba kod tzv. ilegalnih migranata.

– Ovo što sada imamo je nedostatak novog oružja. Ali, najrizičnije je oružje koje je zaostalo iz proteklog rata, koga sa sitnom municijom ima više od 1.000 tona. Ono je vrlo loše obezbijeđeno i nalazi se na područjima na kojima je raspoređena ova rizična grupa ljudi. Među njima ima izbjeglica, ali samo deset odsto, a 90 odsto su poraženi borci Islamske države i Al Kaide. Ako tome dodate povratnike u BiH iz Sirije, moramo pažnju, kada je riječ o oružju, koncentrisati prvo na taj element, pa tek onda na organizovani kriminal koji od toga može imati nešto novca. Jer, rizično je za organizovani kriminal da krade oružje od institucija. Rizično je da na sebe skreću pažnju OS BiH – tvrdi Galiješević za Srpskainfo.

FOTO: HERCEG TELEVIZIJA/YOUTUBE/SCREENSHOT
FOTO: HERCEG TELEVIZIJA/YOUTUBE/SCREENSHOT
Dževad Galijašević

Misija

On ide korak dalje i u sebi svojstvenom stilu kaže da migranti u BiH ne ostaju slučajno, nego da imaju misiju i čekaju da je izvrše.

– Šta je uloga tih ljudi? Ko god vam kaže da mogu preći 1.500 kilometara od Turske, čak i preko nekih država EU, a onda ne mogu izaći iz BiH – taj laže! U BiH jedan granični policajac nadzire granicu dugu 7,5 kilometara. To je najozbiljnija varijanta da se oni tu nalaze, da su ovdje pod političkom zaštitom i da se čeka da ispune neki zadatak. Imamo posla s ljudima koji skrivaju identitet i imamo posla s državom, sa obavještajnom službom, koji očito isto tako skrivaju njihov identitet – tvrdi Galiješević.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Na konstataciju da ilegalni migranti ne mogu iz BiH jer im ne dozvoljava hrvatska policija, Galijašević kaže da je to pogrešna slika i pita se zašto migranti do BiH dolaze preko ilegalnih prelaza, a onda u Hrvatsku žele da uđu preko regularnog prelaza.

– Normalno da im tuda ne daju. Ali, oni imaju toliko nenaseljenog, nepokrivenog, nezaštićenog prostora Hrvatske, od krajiškog džepa do Save. Pogledajte novi program IOM (Međunarodne organizacije za migracije) od prije četiri dana i najopasniju stavku u kojoj kažu da će uložiti više novca u koheziju između lokalnog stanovništva i migranata. Kakva kohezija? Dakle, oni planiraju da ostanu ovdje, to je poenta – zaključuje Galijašević.

Ko kontroliše namjensku industriju?

Galijašević postavlja pitanje ko kontroliše oružje koje se proizvodi u fabrikama namjenske industrije u FBiH.

– Ne Ministarstvo odbrane, ne Ministarstvo bezbjednosti BiH, nego Ministarstvo industrije i energetike u Vladi FBiH, ali samo u smislu sporadičnog nadzora kroz izvještaje i papire. A na terenu fabrike same sebe obezbjeđuju, naravno vrlo loše i vrlo politizovano. I u tom smislu bih svakako reflektor uperio ne samo na posljednji događaj, nego inače na krađe i manjkove iz arsenala OS BiH, ali i prema fabrikama namjenske industrije koje proizvode enormnu količinu oružja koja praktično podliježe kontroli samo kada ide u izvoz – kaže Galijašević.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu