Definisanje dobrobiti nije jednostavno, a njeno poređenje između zemalja još je teže. Materijalna dobrobit je mjerljiva, ali i dalje kompleksna. Stvarna individualna potrošnja (AIC) po stanovniku, zasnovana na paritetu kupovne moći (PPP), široko se koristi kao pokazatelj dobrobiti domaćinstava.
Prema podacima Eurostata, AIC uključuje „sva dobra i usluge koje domaćinstva koriste, bez obzira na to da li ih domaćinstva plaćaju direktno, ili ih finansiraju vlada ili neprofitne organizacije“.
Dakle, koje zemlje Evrope bilježe najviši nivo materijalne dobrobiti? Euronjuz Biznis najprije analizira članice EU, a zatim dostupne podatke iz zemalja kandidata za članstvo i Evropskog udruženja slobodne trgovine (EFTA).
Luksemburg na vrhu, Mađarska i Bugarska na dnu
U 2023. godini, stvarna individualna potrošnja po stanovniku, izražena u standardima kupovne moći (PPS), kretala se od 70% prosjeka EU u Bugarskoj i Mađarskoj do 136% u Luksemburgu, pri čemu je prosjek EU postavljen na 100 za svih 27 država članica.
To znači da je materijalna dobrobit domaćinstava u Luksemburgu bila 36% iznad prosjeka EU, dok je u Mađarskoj i Bugarskoj bila 30% ispod prosjeka.
Devet zemalja zabilježilo je AIC po stanovniku iznad prosjeka EU. Pored Luksemburga, to su Njemačka (119%), Holandija (119%), Austrija (114%), Belgija (113%), Danska (108%), Francuska (106%), Švedska (106%) i Finska (105%).
Među četiri najveće članice EU, Njemačka se pokazala kao najbolja, dijeleći drugo mjesto sa Holandijom. U Francuskoj je materijalna dobrobit domaćinstava bila 6% iznad prosjeka EU, dok je Italija bila na nivou prosjeka. Španija je zabilježila najniži rezultat među „velikima“, sa 9% ispod prosjeka EU.
Na nižem kraju EU, nakon Bugarske i Mađarske, nalaze se Letonija, Estonija, Hrvatska i Slovačka, gdje je materijalna dobrobit domaćinstava bila 20% ispod prosjeka EU.
Zemlje kandidati ispod prosjeka EU
Sve tri članice EFTA zabilježile su viši nivo materijalne dobrobiti od prosjeka EU. Norveška je premašila prosjek za 24%, dok je Švajcarska bila 16% iznad.
Međutim, među zemljama kandidatima za članstvo u EU, AIC po stanovniku bio je niži od prosjeka EU. Turska je bila izuzetak, jer je materijalna dobrobit domaćinstava u toj zemlji bila 16% ispod prosjeka EU, dok je u drugoplasiranoj Crnoj Gori bila 36% ispod.
Turska iznenađuje: Veći nivo blagostanja nego u nekim članicama EU
Materijalna dobrobit domaćinstava u Turskoj, na nivou od 84% prosjeka EU, bila je viša nego u devet članica EU, uključujući Poljsku (83%), Češku (81%) i Grčku (80%).
Sa druge strane, najniži nivo zabilježen je u Sjevernoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini i Albaniji, gdje je AIC bio ispod 50% prosjeka EU.
Regionalne razlike u Evropi
Nordijske i zapadnoevropske zemlje imaju znatno viši AIC po stanovniku, što ukazuje na veću materijalnu dobrobit. Nasuprot tome, centralne i istočnoevropske zemlje, zajedno sa zemljama kandidatima, uglavnom bilježe niži AIC po stanovniku. Ove razlike odražavaju značajne regionalne razlike u životnim standardima.
Promjene u posljednje tri godine
Tokom posljednjih pet godina, AIC po stanovniku u odnosu na prosjek EU ostao je relativno stabilan u nekim zemljama, dok su druge zabilježile značajne promjene.
Najveći pad zabilježen je u Danskoj, gdje je AIC opao sa 120% u 2020. na 108% u 2023. Češka je pala sa 90% na 81%, dok je Finska zabilježila pad sa 111% na 105%. Njemačka (124% na 119%) i Francuska (110% na 106%) takođe su zabilježile blagi pad.
Šta nam govori ovaj pokazatelj?
Stvarna individualna potrošnja mjeri krajnju potrošnju domaćinstava u cilju zadovoljavanja svakodnevnih potreba, uključujući hranu, odjeću, stanovanje, energiju, transport, trajnu robu poput automobila, zdravstvenu njegu, rekreaciju i razne usluge. Na primjer, u 2023. godini, ukupna potrošnja domaćinstava u EU činila je 52,1% BDP-a.
Kako objašnjava Eurostat, „materijalna dobrobit domaćinstva može se izraziti kroz njegovu sposobnost pristupa robi i uslugama“.
Međutim, ovaj pokazatelj isključuje troškove koje pokrivaju vlade i neprofitne organizacije. Kada se ovi troškovi uključe, dobija se pokazatelj stvarne individualne potrošnje (AIC). Da bi se omogućilo pravednije poređenje između zemalja, AIC po stanovniku izražava se u PPS, što uzima u obzir razlike u cjenovnim nivoima, prenosi BIZLife.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu