Tvrdi da akcize služe za krpljenje budžetskih rupa, a iz taksi se krpi tekuća potrošnja i vraćaju skupi inokrediti za gradnju autoputeva.
-Tako na primjer autoput Banjaluka-Prijedor se mogao izgraditi sa sredstvima iz jednogodišnje naplate akciza i taksi u Republici Srpskoj – izračunao je Blanuša.
On je podsjetio da je 2018. „akcizna koalicija“ prihvatila povećanje akciza na gorivo, a obećano je da će iz te akcize biti građana putra infrastruktura i da će to pozitivno uticati na povećanje investicija i poslovnu klimu u BiH.
– Četiri godine nakon toga vidimo da je veoma malo učinjeno na gradnji obećane putne infrastrukture. Od 2006. do 2019. godine na osnovu akciza i doprinosa za puteve i autoputeve je prikupljeno oko 5,5 milijardi evra. Danas imamo svega 210 kilometara autoputeva – kazao je Blanuša.
Anđelko Grahovac, član Resora za energetiku SDS, poručio je da se iz strukture cijene evrodizela 2 vidi šta sve građani plaćaju u sklopu cijene goriva.
-Pored nabavne cijene evrodizela koja zavisi od svjetskog tržišta, u cijeni goriva učestvuju i troškovi koje građani plaćaju državi i to: akciza koja iznosi 30 feninga, taksa za puteve 15 feninga, taksa za autoputeve 25 feninga, zatim marža distributera oko 20 feninga i na kraju PDV u iznosu od 17 odsto na sve ove parametre koje smo naveli – izjavio je Grahovac.
Dakle, pojašnjava on, kad naš građanin dođe da kupuje gorivo, 50 litara ga košta 121 KM, a kada bi cijena bila 1,80 KM po litri za rezervar od 50 litara, građani bi izdvojili 90 KM, što je značajna ušteda.
-Svaka odgovorna vlast bi morala da vodi računa o ovome i da interveniše kako bi cijena nafte bila prilagođena životnom standardu stanovništva. Nabavna cijena nafte učestvuje sa 46 odsto, a državne takse učestvuju sa 54 procenta cijene. Država bi umanjujući svoje takse mogla uticati na smanjenje cijene goriva i udare na džepove građana koji će se još povećavati u narednom periodu – kazao je Grahovac.
Članica Resora za energetiku, Mila Misirkić, je poručila da rast cijene goriva inicira rast cijena osnovnih životnih namirnica kao i rast ostalih energenata kao što su plin i struja.
-Prosječna plata u Republici Srpskoj je oko 1.000 KM, a u segmentima u kojima radi većina stanovništva prosječana plata je ispod 800 KM. To znači da za prosječnu platu građani mogu da kupe oko 300 litara goriva što je neuporedivo manje nego u nekim razvijenim zemljama. Imamo primjer Austrije da za prosječnu platu možete da kupite 2.000 litara goriva dok u Švajcarskoj to je 2.800 litara goriva. Izmjenom poreske i akcizne politike može se uticati na smanjenje cijene goriva – zaključila je Misirkić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu