Parlament te zemlje nedavno je odlučio da će od 1. jula sve žene koje su navršile 18. godina dobiti obavještenje o vojnoj obavezi, a od početka sljedeće godine počinje i regrutacija.
Prema informacijama danskih oružanih snaga, već sada žene čine četvrtinu regruta koji se dobrovoljno javljaju u vojsku – u toj zemlji vojna obaveza traje četiri do 12 mjeseci, u zavisnosti od toga za šta su se regruti opredelile tokom tromesečne osnovne obuke.
I u drugim državama na sjeveru i zapadu Evrope žene moraju u vojsku – Holandija je zamrzla vojnu obavezu 1997. i još je nije uvela, u Norveškoj opšta vojna obaveze, i za muškarce i za žene, postoji još od početka 2015, a Švedska, koja je obavezu ukinula 2010. godine, ponovo ju je uvela 2018.
Šveđanka “potopila” američki nosač aviona
U Švedskoj vojna obaveza traje od šest do 15 mjeseci, a petina pripadnika vojnih snaga su žene, praktično na svim položajima: cijeli vojni svijet ostao je zapanjen ishodom pomorske vojne vježbe zapadnih vojnih snaga 2005. na Pacifiku na kojima je učestvovala i Švedska.
Tom prilikom švedska podmornica HMSM Haland “potopila” je američki nosač aviona Ronald Regan – uprkos svom mogućem nadzoru iz vazduha, sa brodova i podmornica, što je sve bilo u pratnji nosača, a tom švedskom podmornicom je komandovala žena.
U Izraelu vojna obaveza i za žene postoji još od osnivanja te države 1949, s tim što žene služe dvije, a muškarci tri godine, ističe Dojče vele (DW) i dodaje da je upravo iskustvo oružanih snaga Izraela pokazatelj svojevrsne polne diskriminacije u vojskama svijeta kada je riječ o učešću žena u borbenim akcijama.
Kako se navodi, u mnogim zemljama žene su primane u vojsku ako su to željele, ali tek relativno od skoro one nisu samo u jedinicama za snabdjevanje i logistiku, ali u Izraelu, međutim, one odavno učestvuju i u borbenim jedinicama.
Najveći broj država gdje i žene moraju u vojsku je u Africi
Ipak, najveći broj država gdje i žene moraju u vojsku je u Africi, gdje to i nije pitanje ravnopravnosti polova, već pukog broja vojnika s kojima se raspolaže.
Tako u Eritreji svi moraju u vojsku na 16 mjeseci, a obaveza postoji i u Čadu, Gvineji-Bisau, Maliju, Mozambiku, Zelenortskoj Republici i Nigeru.
Obaveza za žene postoji u Obali Slonovače, ali se ne sprovodi, dok je u Mozambiku vlada nedavno objavila da se vojni rok s dvije produžava na rok i do pet godina.
U Aziji i Kineskinje moraju u vojsku između 18 i 19 godina, ako imaju školsku spremu i ispunjavaju uslove za određena vojna zvanja.
U vojsku moraju i stanovnice Burme i Istočnog Timora, naravno, i u Sjevernoj Koreji, gdje vojna obaveza počinje za djevojke već sa 17 godina, a to koliko će ostati u vojsci je odluka “mudrog rukovodstva” komunističke države i ona lako može da potraje godinama.
I Istočni Timor je 2020. odlučio da uvede vojnu obavezu za sve između 18 i 30 godina na 18 mjeseci službe.
U Americi dobrovoljna odluka
Ipak, u najvećem broju zemalja u kojima postoji vojni rok i za žene, to je dobrovoljna odluka, pa tako u Sjedinjenim Američkim Državama ima oko 200.000 žena vojnika, što je oko 14 odsto ukupnog broja pripadnika oružanih snaga.
Ženama je vojna karijera moguća u praktično svim drugim članicama NATO, baš kao i u Južnoj Koreji, Boliviji ili Japanu. Doduše, Japan teoretski još nema vojsku, već “Snage za samoodbranu”, ali to je sve više samo odluka na papiru iz vremena nakon poraza u Drugom svjetskom ratu.
Na ukrajinskom frontu sve više žena
U najvećem ratu koji trenutno potresa Evropu, ni za Ukrajinke, ni za Ruskinje ne postoji vojna obaveza, a uprkos tome, na obje strane je sve više žena.
Prema informacijama Ministarstva obrane Ukrajine, trenutno je 68.000 Ukrajinki u tamošnjim oružanim snagama, 40 odsto više nego 2021. godine.
I u Rusiji je sve više žena u uniformi, a prošlog oktobra osnovana je i prva, isključivo ženska jedinica pod imenom “Noćne vještice”, koja je nazvana po poznatoj jedinici sovjetske avijacije iz Drugog svjetskog rata, piše DW i dodaje da ove “vještice” upravljaju bespilotnim letjelicama u napadima u Ukrajini.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu