Međutim, već 2024. godine prosječna globalna temperatura porasla je za 1.6°C, probijajući preporučeni prag za manje od decenije i povećavajući rizike od ekstremnih vremenskih nepogoda, suša, požara i uništavanja usjeva.
Prema podacima UN, do kraja vijeka ovo zagrijavanje moglo bi da dostigne razornu vrijednost od 3.1°C iznad predindustrijskih nivoa, čak i uz primjenu trenutnih klimatskih politika, piše The Independent.
Globalno zagrijavanje premašilo 1,6°C u odnosu na predindustrijski period.
Naučnici su dokazali da su ljudi odgovorni za većinu globalnog zagrijavanja u posljednja dva vijeka, počevši od industrijske revolucije.
Međutim, Pariski sporazum se nalazi pod velikim pritiskom, posebno zbog Donalda Trampa, koji je po drugi put povukao SAD iz ovog sporazuma, istovremeno promovišući politiku “buši, samo buši” kako bi povećao proizvodnju nafte i gasa. Predsjednik Argentine Havijer Milej nazvao je globalno zagrijavanje “socijalističkom laži”.
Gotovo 95 odsto zemalja propustilo je rok UN za podnošenje novih klimatskih obaveza za 2035. godinu, prema izvještaju Carbon Briefa. Do 10. februara ove godine, samo 13 članica Pariskog sporazuma objavilo je planove za smanjenje emisija (ironično, među njima su i SAD, zahvaljujući planovima dogovorenim tokom Bajdenove administracije).
Tokom 2023. godine, najmanje 3.1 milijarda dolara američke inostrane pomoći dodijeljena je projektima vezanim za klimatske akcije, što je obuhvatilo 1.406 različitih aktivnosti, prema podacima o stranoj pomoći.
Američka ekološka pomoć uključivala je i milijardu dolara koje je USAID uplatio u Zeleni klimatski fond, mehanizam UN za finansiranje održivih projekata u zemljama u razvoju, pod Bajdenovom administracijom.
Međutim, od dolaska na vlast, Tramp je povukao četiri milijarde dolara prethodno obećanih ovom fondu i značajno smanjio sredstva za pomoć koja je doprinosila ekološkim projektima širom svijeta.
Klimatski projekti su među najugroženijima, upozorava Ed Kar, bivši savjetnik USAID i Svjetske banke, prenosi Telegraf.
U 2025. godini, ekstremni vremenski uslovi već su izazvali štetu vrijednu stotine milijardi dolara širom svijeta.
U januaru su veliki požari zahvatili oblast Los Anđelesa u Kaliforniji, a vatrogascima su bila potrebna četiri nedjelje da ih stave pod kontrolu. Ovi požari spadaju među najsmrtonosnije i najrazornije u istoriji Kalifornije, a neuobičajeni su za tako rani duo godine, s obzirom na to da su upozorenja na požare bila znatno iznad prosjeka.
Analize Imperijal koledža i drugih instituta sugerišu da su klimatske promene povećale verovatnoću ovakvih katastrofa, učinivši ih 35% verovatnijim i 6% intenzivnijim.
Buduće promijene padavina
Prognoze padavina do 2050. godine, koje je objavio program Climate Change, Agriculture and Food Security (CCAFS), pokazuju da će količina kiše varirati drastično u zavisnosti od regiona.
Na primjer, istočni dijelovi Brazila suočiće se sa prosječno 287 mm manje padavina, što povećava rizik od suše, dok se u dijelovima Grenlanda očekuje porast padavina za 369 mm.
Hitna potreba za akcijom
Efekti klimatskih promjena već su široko rasprostranjeni i nastaviće da se pogoršavaju. Dok neki političari umanjuju uticaj ljudskih aktivnosti na klimu – ili, kao što je slučaj sa liderkom Konzervativne partije Velike Britanije, Kemi Badenok, zagovaraju napuštanje ciljeva o dostizanju nulte emisije do 2050. godine – naučnici upozoravaju da je sada važnije nego ikada da vlade i institucije pojačaju svoje napore.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu