„Balkanska međa“ je u potpunosti bila zamišljena kao ruska produkcija. Međutim, nakon čitanja scenarija, koproducent i jedan od glumaca, Miloš Biković je shvatio da je filmu potrebna „srpska strana“.
Oni su meni namijenili jednu ulogu u tom filmu, međutim kada sam pročitao scenario shvatio sam da se ta priča tiče više nas nego ruske strane. Tada smo donijeli odluku da uđemo kao koproducenti na šta su Rusi reagovali više nego otvoreno. Onda smo i uticali na scenarij i unijeli i srpsku stranu priče – objasnio je Miloš Biković koji se u ovom filmu našao u ulozi Vuka.
On je shvatio da je ovakvu tematiku potrebno poznavati i biti lično vezan za nju kako bi se duh ovog događaja što bolje prenio publici. Takođe, nastojali su biti objektivni i ne okriviti čitavu naciju za djela pojedinaca.
– Nama nije cilj da optužimo neku nacionalnost za konflikte, tako da smo mi bili veoma zainteresovani za to da ne napravimo neku potencijalnu grešku u scenariju. Kada radite ovakav film imate tu neku vrstu odgovornosti i pritiska zato što je to dio istorije kojem smo mi svjedoci. Bilo nam je samo važno da ne povrijedimo sjećanje na te žrtve i da to bude zaokružena cjelina i da se počne pričati na tu temu – objasnio je Biković.
Film će biti prikazivan u 30 zemalja svijeta, a glumci se nadaju da će njihova perspektiva događaja biti viđena, te će se ispraviti slika koja je kako kažu, već 30 godina neobjektivno prikazivala Srbe.
Film šalje poruku mira i poruku ljubavi. Takođe, tu je i ljubavna priča između glavnih likova, ali i poruka prijateljstva između Srbina i Albanca.
– To nije najobičnije prijateljstvo u kojem jedan drug pokušava drugom drugu da spasi život, nego da mu spasi i dušu da ga rat iznutra ne pojede. I sa treće strane govori o jednoj tragediji, da se na pragu 21. vijeka bombarduje jedna zemlja u srcu Evrope od strane udruženog poduhvata civilizovanog svijeta – dodao je Biković.
Uticaj priče prenesene filmom „Balkanska međa“ primijetna je i kod glumaca koji nisu ravnodušni. Svi oni su bili djeca kada je 1999. godine Srbija bombardovana.
– Ja sam tad imao deset godina i bio sam dijete, dječak i nisam bio svjestan šta se događa, osim emotivne neke reakcije što sam imao. Da li je to strah ili nekad radost što ne idem u školu. Ja ovo lično doživljavam kao neku vrstu duga prema samom sebi kad sam bio mali i kad sam osjećao nepravdu. Jer iako si mali ti ne znaš argumentovano da navedeš da nešto nije kako treba, a osjećaš da nešto nije u redu – rekao je Miodrag Radonjić koji igra negativca Amira u filmu.
Jednu od glavnih uloga u filmu dobila je i Milena Radulović koja je igrala lik Jasne, medicinske sestre koja je pokazala nevjerovatnu hrabrost i borbenost za vrijeme ratnih zbivanja.
– Sve to što se desilo je kolektivno u svijesti našeg naroda i ne može čovjek to da ne osjeti. Djeca nam pišu na Instagramu koja nisu tad rođena bila o tome kako su to doživjela, kako su plakali. To je nešto što živi u nama i dalje – ispričala je ona.
Film je sniman i u Rusiji i u Srbiji gdje su glumci radili uz asistenciju prevodioca. Film je do sada odlično prihvaćen od strane publike u obje države i ljudi su prilikom svakog prikazivanja emotivno reagovali, a glumci su sa svake premijere na kojoj su prisustvovali ispraćeni ovacijama.
U Multipleksu „Palas“ u Banjaluci premijerno je prikazan film „Balkanska međa“. Ovaj film će u narednom periodu biti dio redovnog repertoara u „Palasu“.
Radnja filma
U filmu se govori o NATO bombardovanju Srbije 1999. godine i terorističkim napadima na pokrajinu Kosovo od strane albanskih terorističkih grupa. Rusija učestvuje u rješavanju kosovskog sukoba, a aerodrom Slatina pada pod kontrolu Smuka – komandanta albanske terorističke grupe. Ruski izviđači Andrej Šatalov i Bek Ethoev, po uputstvima vojnog rukovodstva, dobijaju zadatak da sa malim odredom sprovedu smjelu operaciju zauzimanja aerodroma Slatina.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu