U to vrijeme to je bio iznos ravan godišnjem budžetu Republike Srpske.
Poplavama su pogođeni i drugi dijelovi BiH, te Srbija, Hrvatska, a u manjoj mjeri, još neke zemlje regiona.
Poplave su u Srpskoj počele između 13. i 15. maja, a trajale su do 20. maja.
U tom periodu neprestano je padala kiša, a količina padavina je bila najveća ikada zabilježena od kada se vode meteorološka posmatranja. Padavine su pokrenule i brojna klizišta.
U Republici Srpskoj, a pogotovo u područjima koja su prije 9 godina bila najviše pogođena katastrofom, i danas mnogi sa strahom dočekuju svaku proljetnu kišu i rast vodostaja rijeka.
MIroslav Milovanović, direktor Javnog preduzeća “Vode Srpske”, tvrdi da nema razloga za brigu, jer je Republika Srpska danas mnogo spremnija za odbranu od poplava, nego 2014. ili 2010. godine, kada nas je zadesio prvi veliki talas poplava.
– Vlada Republike Srpske je od 2010. u nekoliko investicionih ciklusa uložila više od 200 miliona maraka u sanaciju postojećih i izgradnju novih sistema za odbranu od poplava – kaže Milovanović za Srpskainfo.
Dodaje da su na vodoprivrednim objektima u Srpskoj u toku radovi vredni dodatnih 40 do 50 miliona KM.
– Sigurnost je, dakle. znatno poboljšana, a rizici da nas zadesi ono što smo doživjeli 2014. godine, danas su neuporedivo manji. Ali, s obziorm na klimatske promjene, nikad ne možemo reći da smo 100 posto bezbjedni- – kaže Milovanović.
On podsjeća da je praksa pokazala da ni najrazvijenije i najbogatije zemlje ponekad ne mogu da odbrane stanovništvo od poplava.
– Vidjeli smo šta se prije nekoliko godina dešavalo u Njemačkoj i Luksemburgu i kako je nedavno u Australiji u poplavama stradalo više od 100 ljudi – kaže Milovanović.
Prije 9 godina vodostaji rijeka u Srpskoj i regionu su bili rekordni, tako da je rijeka Bosna kod Doboja narasla na nevjerovatnih 7,2 metra.
Nevjerovatne nisu bili samo narasle vode, nego i nivo nesnalaženja lokalnih vlasti i službi za upozoravanje i spasavanje.
I u tom pogledu najgrđa je bila situacija u Doboju. Sve su prilike da će Obren Petrović, koji je 2014. bio načelnik opštine Doboj, biti i jedini zvaničnik iz Srpske, koji će krivično odgovarati za propuste, zbog kojih su stradali ljudi i uništeno ogromno materijalno bogatstvo u ovom gradu.
Mada je voda u Banjaluci nosila mostove i ulice pretvarala u podivljale rijeke, a u Bijeljini i cijeloj Semberiji je poplavljeno hiljade domaćinstava, 2014. godine su najgore prošli Doboj i Šamac, gradovi koji su doslovno potopljeni.
Nakon što se voda povukla, u Doboju je i dalje bilo haotično stanje, čemu je svjedočila i ekipa “EuroBlica”.
Lokalni SDS i SNSD su u danima katastrofe bili u otvorenom ratu.
Čak su i humanitarnu pomoć odvojeno prikupljali i distribuirali, nadmećući se za uticaj.
Zbog toga su kamioni sa pomoći često lutali blatnjavim ulicama, a hrana i odjeća se postradalom stanovništvu dijelila na ulicama i trgovima.
Poplave 2014. ostaće zapamćene i po dirljivim primjerima solidarnosti običnih ljudi, koji nisu gledali na nacionlanu pripadnost i entitetske granice.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu