Svijet

"GRČKI ALFABET IMA MNOGO SLOVA" Čelnik svjetske ljekarske asocijacije da ljudi moraju naučiti živjeti sa kovidom

Virus korona neće nestati u dogledno vrijeme, čovječanstvo mora da nauči da živi sa njim, a to znači da se i ubuduće pridržava pravila kao što su držanje rastojanja, nošenje maske, higijena, testiranje i vakcinacija.

"GRČKI ALFABET IMA MNOGO SLOVA" Čelnik svjetske ljekarske asocijacije da ljudi moraju naučiti živjeti sa kovidom
FOTO: ANDY RAIN/EPA

Ovo, u razgovoru, za Novosti, kaže dr Frank-Ulrih Montgomeri, čelnik Svjetske ljekarske asocijacije. Na pitanja da li je podjela virusa korona na delta i omikron varijantu označila prekretnicu u pandemiji i da li će tih raščlanjavanja biti još, on odgovara bez prevelikog optimizma.

– Grčki alfabet ima mnogo slova. Buduće varijacije i mutacije će, nesumnjivo, uslijediti. Zbog toga je od presudnog značaja da izbjegnemo inficiranje, jer virusi mutiraju samo ako postoji infekcija. Zato tvrdim da moramo da spriječimo novo inficiranje, to jest, širenje Covid-19 jer je ono izvor stvaranja novih mutacija. Zamislite samo šta bi se dogodilo kad bismo dobili mutaciju koja je toliko zarazna kao delta soj korone i tako smrtonosna kao ebola – sagovornik.

Profesor Montgomeri dodaje da ipak nije sve crno. Tri stvari su se značajno promijenile nabolje od izbijanja pandemije virusa korona do danas i daju optimizmu vjetar u leđa. Najprije, znamo mnogo više o ovoj bolesti i tretmanu obolelih, pa iako je Covid-19 i dalje potencijalno smrtonosna bolest, danas možemo da spasemo mnogo više života, nego u trenutku izbijanja pandemije.

Drugo, u zapadnim zemljama Evropske unije, kvota imunizacije dostigla je između 70 i 90 odsto, što pomaže da se izbjegnu težak protok bolesti i brojne, neslućene komplikacije. Najzad, mnogi su, zahvaljujući vakcinaciji, dobili djelimični imunitet i, sasvim neosjetno, preležali koronu, ne znajući da je imaju.

S druge strane, adut zvani imunitet krda pokazao se gotovo, pa nedostižnim. Neće, po svoj prilici, biti dostignut ni planskim, niti stihijnim zaražavanjem, a ni imunizacijom. Virus je, naime, isuviše sposoban da se prilagođava, da mutira i da svojim bezbrojnim varijacijama uvijek dostigne svoj cilj, a to je da uđe u ljudski organizam i u njemu se razmnožava.

Na pitanje ko je u borbi protiv virusa korona napravio najveće greške, dr Montgomeri odgovara: “svi mi”.

– Jedni su griješili iz pogrešne naučne procjene, drugi usljed ideološke zaslijepljenosti. Ali, gledanje i vraćanje unazad nema svrhe i neće nam pomoći. Sada treba, zajedničkim snagama, da pronađemo rješenja za budućnost. A to, prije svega znači, da se imunizacija sprovodi gdje god je to moguće, a tamo gdje trenutno nije moguće, da se uporno i dosljedno, stvaraju uslovi za opštu vakcinaciju. Istovremeno, treba da ubijedimo ljude da vakcina nije čarobni štapić i da sama vakcinacija neće pomoći da se svijet konačno obračuna sa virusom korona – kaže doktor.

Među onima koji su griješili bila je i ostala, smatra naš sagovornik, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), koja, ni u prvim mjesecima po izbijanju pandemije, a ni danas, nije uspjela u jednoj prioritetnoj misiji – da u zemljama bez razvijenog i funkcionalnog zdravstvenog sistema obezbjedi i vodi efektivnu i široku kampanju imunizacije.

Djeca treba da se vakcinišu

Posebno je delikatno pitanje da li mala djeca treba da se vakcinišu protiv virusa korona. I najokoreliji zagovornici neophodne opšte imunizacije, skloni su da drže gard kad je riječ o ovoj populaciji.

– Vakcine su bezbjedne i stoga odobrene i za najmlađe. Nadam se da će, u jednom trenutku u budućnosti i to što je moguće prije, vakcina protiv Covid-19 biti sastavni dio obavezne imunizacije u prvim godinama života, ili u onoj godini dječjeg razvoja, kad medicina bude smatrala da je to najpovoljnije i najefikasnije.

Najveći strah u dosadašnjem toku pandemije dr Frank-Ulrih Montgomeri je, kao i njegove kolege širom svijeta, osjetio, kako kaže, zbog stope smrtnosti starijih. Ova populacija, inače, najosjetljivija iz mnogo razloga, najizloženija je i Covid-19, a mnogi su upravo od ove bolesti, uprkos tome što su se manje-više uspješno borili sa svojim hroničnim bolestima, gubili onu najvažniju bitku za život.

NA pitanje koja je njegova poruka čovječanstvu, Frank-Ulrih Montgomeri kaže da je za to nadležna religija, a ne medicina.

– Nije ljekar taj koji treba da stoji iza toga, ali bih mnogo želio da povratimo povjerenje u nauku, da damo manje prostora teoretičarima zavere i ideološki zaslepljenima, da bismo naše zdravlje i zdravstvo što bolje pripremili za pandemije. Ono najvažnije je, biti svestan činjenice da je protok pandemije u našim rukama, a ne negdje, u kosmosu. A to znači, biti uporan u držanju distance, nositi masku i upražnjavati higijenske mjere i tako ćemo ostati zdravi!

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu