Kancelarija za reviziju institucija BiH provela je reviziju učinka na temu: „Digitalizacija TV signala u BiH“ s ciljem da utvrdi da li su institucije BiH efikasne u provođenju aktivnosti digitalizacije i koje su posljedice zaostajanja.
– Iako su prve aktivnosti digitalizacije TV signala preduzete još 2006. godine, institucije BiH nisu blagovremeno i efikasno provele potrebne aktivnosti koje bi osigurale okončanje procesa digitalizacije u rokovima. Institucije BiH kasnile su u donošenju relevantnih odluka vezanih za proces digitalizacije TV signala, a kasnile su i u provođenju aktivnosti nabavke i instalacije opreme za digitalizaciju. Od odobrenih 36,9 miliona KM za Projekt višegodišnjih kapitalnih ulaganja digitalizacije javnih radiotelevizijskih servisa BiH, do sada je realizovano samo 6,7 miliona KM, na osnovu ugovora o nabavci iz 2014. za opremu za testni signal, koji je pušten u rad tek 2016. Analogno emitovanje još zauzima frekvencije koje su trebale biti oslobođene za razvoj novih digitalnih tehnologija. BiH je jedna od rijetkih zemalja u Evropi u kojoj se još emituje analogni TV signal. Većina građana BiH je uskraćena za kvalitetan digitalni TV signal. Trenutno ne postoji aktuelni plan aktivnosti i rok za završetak procesa digitalizacije TV signala u BiH – ključni su nalazi revizorskog tima.
Poređenja radi, Hrvatska je digitalizaciju TV signala okončala 2010. (za četiri godine), Srbija 2015. (za devet godina), dok BiH za 16 godina još nije završila taj posao. BiH je prihvatila Ženevski sporazum iz 2006. po kojem je planirano gašenje analognog signala i prelazak na digitalnog emitirovanje najkasnije do ljeta 2015.
– Trenutno je na području Sarajeva, Banjaluke i Mostara osiguran testni digitalni signal za programe javnih emitera u BiH, međutim u ostatku zemlje i privatne TV kuće u BiH još emituju analogno. Postojeće dozvole za javne emitere u BiH za analogno emitovanje istekle su 20. aprila 2020. Dozvole za analogno emitovaje privatnih TV kuća ističu 2021. Nakon toga, RAK u BiH, u skladu sa preuzetim međunarodnim obavezama, neće moći štititi analogne frekvencije ukoliko ih neko zatraži za digitalne potrebe. Posljedica navedenog će biti postupno gašenje analognih predajnika i građanima u BiH će se smanjiti dostupnost zemaljski emitovanog TV signala – piše u revizorskom izvještaju.
Mada je u BiH uglavnom problem u novcu, u ovom sučaju je bilo drugačije. U procesu digitalizacije TV signala nije bilo problema u osiguranju finansiranja u budžetu. Ali, prolem je nastavo prilikom nabavke opreme i oko dogovora gdje će ta oprema da bude instalirana.
Ministarstvo komunikacija i transporta BiH u saradnji sa ekspertima iz Javog radio-televitijskog sistema, uspješno je završilo samo jednu od četiri pokrenute procedure javne nabave. Nakon februara 2017. ministarstvo nije pokretalo procedure nabavke.
Ako je za utjehi građanima, dok se ne okonča započeti proces digitalizacije TV signala, neće se gasiti analogni TV signal ukoliko isti ne smeta emitovanju po tzv. novom digitalnom planu (RRC-06). Šta to konkretno znači, vidjeli smo krajem 2015. kada je analogni signal u pograničnim područjima BiH bio ugašen da ne bi smetao digitalnom emitovanju iz susjednih zemalja koje su okončale svoj proces digitalizacije. Tada je RAK vlasnicima analognih signala obezbjedila alternativne frekvencije za emitovanje, ali ako se ponovo desi sličan problem, RAK više nije dužna da štiti analogno emitovanje u BiH.
Činjenica je da je prijem zemaljskog signala najjeftinije rješenje za socijalno najugroženije građane u BiH. Međutim, zbog lošeg zemaljskog signala (samo analogni), sve više građana se okreće prijemu signala preko skupljih opcija, kao to su kablovski distributeri, satelitska televizija ili IPTV. Prema informacijama RAK BiH za 2019. godinu stepen korištenosti kablovske distribucije u BiH je čak 82 odsto. Poređenja radi, u Hrvatskoj, zbog uspješno provedene digitalizacije zemaljskog emitovanja, procjenjuje se da polovina stanovništva TV signal prima preko DVB-T prijemnika, što znači da je kablovska distribucija u BiH daleko razvijenija nego u Hrvatskoj.
-Iz navedenih razloga veće TV kuće neće značajnije biti pogođene ukoliko dođe do prekida zemaljskog emitovanja signala u BiH. Oni ističu da su mnogo veće posljedice za građane koji nisu u mogućnosti da sebi priušte posebno plaćanje distribucije TV signala, ali i za manje, lokalne TV kuće koje svoj signal distribuišu preko zemaljskih odašiljača. Gašenje analognog TV signala za njih bi moglo značiti i kraj postojanja. S druge strane, TV kuće koje posluju u pograničnim područjima ističu još jedan drugi problem, a to je da građani BiH u tim područjima BiH prate isključivo programe koje primaju iz susjedstva i uopšte ne prate programe i vijesti iz BiH – upozoravaju revizori.
Kada bi digitalizacija u BiH mogla da bude okončana?
U ovom trenutku ne postoji aktelan plan i rok za okončanje tog procesa. Prema Srednjoročnom programu rada Savjeta ministara BiH za 2020 – 2022, očekivani period digitalizacije mikrotalasnih veza javnih RTV servisa u BiH je 2021. U Ministarstvo transporta i komunikacija ne postoji nijedan drugi dokument koji definiše aktivnosti, rokove i odgovornosti koji će dovesti do ovog cilja.
Odgovorne insitiucije za ovaj posa su Savjet ministara, Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) i Ministarstvo komunikacija i transporta BiH. Kancelarija za reviziju je na kraju izvještaja dala dvije preporuke: Ministarstvo komunikacija i transporta BiH treba izraditi plan aktivnosti sa rokovima i odgovornosti za nastavak procesa digitalizacije TV signala, a Savjet ministara BiH treba obezbijediti nezavisan nadzor i redovno izvještavanje o digitalizaciji.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu