Hronika

Električni trotineti od 90 km/h pod dječijim nogama: BiH pokušava uvesti red, dok roditelji djeci kupuju SMRTONOSNE „igračke“

Električni trotinet odavno više nije samo bezazlena dječja igračka.

Banjaluka dobila 200 novih električnih trotineta
FOTO: ALEKSANDAR ČAVIĆ/GRAD BANJALUKA

Neki modeli mogu razviti brzinu i do 90 kilometara na čas, a u BiH ih, bez dovoljno jasnih pravila i kontrole, mogu voziti i maloljetnici.

Ono što je najtragičnije jeste da roditelji svjesno kupuju ove opasne „igračke“ svojoj djeci, ne mareći za posljedice.

Sve veći broj roditelja u zadnje vrijeme se ipak suočava sa teškim posljedicama, jer sve više maloljetnika strada u nesrećama koje u većini slučajeva i ne dolaze do medija.

Dok većina evropskih država, pa i zemlje regiona, posljednjih godina uvode stroža pravila za ovu vrstu prevoza, BiH tek pokušava da zakonski uhvati korak sa stvarnošću na ulicama.

Jedan od prijedloga bio je da se djeci mlađoj od 14 godina zabrani vožnja električnih trotineta.

Tu je naravno i maksimalna brzina koja ne bi smjela prelaziti 25 kilometara na čas. Pa nošenje slušalica u ušima i mnoge druge “sitnice”.

Dio navedenog piše i u izmjenama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima Republike Srpske, ali posebno je sporan ovaj dio o maksimalnoj brzini. Stanje na ulici je takvo da djeca odavno voze brže trotinete.

FOTO: AUTO-MOTO SAVEZ REPUBLIKE SRPSKE
FOTO: AUTO-MOTO SAVEZ REPUBLIKE SRPSKE

Međutim, izmjene Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima BiH povučene su iz hitne procedure, uz obrazloženje da pitanje treba razmatrati kroz redovni postupak.

Tu je naravno i stav parlamentaraca da je Republika Srpska već regulisala pitanje električnih trotineta, za razliku od Federacije BiH, ali suština je da se tako nešto ne vidi i na ulici.

Odgovornost

No, glavno pitanje je ko će odgovarati za izgubljeni dječiji život. Ako su već roditelji neobrazovani i svojoj djeci u ruke predaju smrtonosne igračke, gdje je država koja bi trebala stati u kraj nakaradnoj praksi. Ako su cijela Evropa i zemlje regiona jasno povukle granicu, šta mi čekamo? Novu tragediju, izgubljen život?!

Upravo je to pitanje koje bi trebalo da bude u centru svake rasprave o električnim trotinetima, jer nije problem samo u tome da li će granica biti 14, 15 ili 16 godina.

Problem je ko će odgovarati kada dijete, bez kacige i bez iskustva, sjedne na trotinet koji može razviti brzinu višestruko veću od one koju može bezbjedno kontrolisati.

I još važnije ko će reagovati prije nego što policija, ljekari i roditelji budu suočeni sa posljedicama?

Dok tehnologija napreduje i trotineti postaju sve brži, BiH još pokušava da odluči kako da ih uopšte smjesti u postojeći zakonski okvir.

A u međuvremenu, ulice ostaju mjesto gdje se zakon piše tek nakon što se dogodi nesreća.

„Trotineti su regulisani u Srpskoj“

Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić objasnio je da su određene odredbe kada je u pitanju korištenje električnih trotineta već regulisane Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima Republike Srpske.

Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić
FOTO: SRNA

– Sporne stvari već su regulisane zakonom koji je važeći u Republici Srpskoj. Usvajanjem novih izmjena na nivou BiH došli bismo u koliziju. Čak i u toj koliziji sudovi bi primjenjivali zakon koji je blaži- rekao je Kojić.

Na pitanje da li u Republici Srpskoj postoji i zabrana upravljanja trotinetima djeci do 14 godina, Kojić je problematizovao način na koji bi se takva zabrana kontrolisala.

– Na koji način bi ta zabrana trebalo da se provodi? Za motore imamo dozvolu, a u kojem dokumentu bi to stajalo za trotinete? Na kraju, kako će znati da neko ima ili nema 14 godina? Da li bi zvali roditelje- upitao je Kojić.

Poslanica PDP- a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Mira Pekić navela je da povlačenje iz hitne procedure izmjena zakona koji se odnose na zabranu korištenja električnog trotineta djeci do 14 godina, nije značilo odustajanje od izmjena.

Mira Pekić
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

– Jedini razlog zbog kojeg je povučena izmjena jeste to što se traži redovna procedura i glasanje u konkretnom slučaju. Poslanici iz Republike Srpske nisu podržali hitan postupak, jer su nam kolege iz SNSD-a rekle da ove izmjene već postoje u Zakonu u Republici Srpskoj i da su pokrile dio o trotinetima za koji se traže izmjene i na nivou BiH. Ipak, odlučili smo se za redovnu proceduru jer se radi o ozbiljnim stvarima – objasnila je Pekićeva.

Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima Republike Srpske u članu 42a definiše šta je lako lično električno vozilo. To su dakle, vozila sa brzinom do 25 kilometara na čas. Međutim, kako već rekosmo, roditelji svojoj djeci kupuju trotinete koji razvijaju brzinu i do 50 kilometara na čas, pa i više.

Šta je pokrenulo izmjene?

Predlagači izmjena, parlamentarke Aida Baručija i Rejhana Dervišević, ukazale su na sve veći broj električnih trotineta na ulicama, ali i na saobraćajne nezgode u kojima učestvuju maloljetnici.

Kao jedan od razloga za hitno regulisanje ove oblasti Baručija je tako navela i slučaj tinejdžera iz Mostara koji je krajem juna stradao nakon pada sa trotineta i udara glavom o asfalt.

– Da je dječak imao zaštitnu opremu, sigurno ne bi došlo do smrtnog ishoda- navela je Baručija.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Ona je upozorila da važeći Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja u BiH električne trotinete ne prepoznaje dovoljno jasno kao posebnu kategoriju učesnika u saobraćaju.

Zbog toga, kako je navela, nisu jasno definisana pravila kretanja, obaveze vozača niti odgovornost za prekršaje.

Električni trotineti, međutim, više nisu rijetkost na ulicama bh. gradova. Naprotiv, postali su svakodnevno prevozno sredstvo, dok su propisi ostali korak iza tehnologije.

Predloženim izmjenama pokušava se uvesti mnogo jasniji režim.

Električnim trotinetom mogao bi upravljati samo onaj ko je navršio najmanje 14 godina.

Vozač bi morao nositi zaštitnu kacigu, dok bi noću i u uslovima smanjene vidljivosti morao imati reflektujući prsluk ili drugu odgovarajuću oznaku, kao i bijelo svjetlo naprijed i crveno pozadi.

Tokom vožnje ne bi bilo dozvoljeno korištenje slušalica na oba uha.

Trotinet bi morao imati ispravan uređaj za davanje zvučnog signala, a kretanje bi prvenstveno bilo dozvoljeno biciklističkom stazom ili trakom.

trotineti
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Tamo gdje ih nema, predviđeno je kretanje kolovozom na putevima na kojima je ograničenje brzine do 50 kilometara na čas, uz desnu ivicu kolovoza.

Vožnja auto-putevima, brzim putevima i putevima namijenjenim isključivo za motorna vozila bila bi zabranjena.

Na jednom trotinetu ne bi smjelo biti više osoba, a maksimalna dozvoljena brzina bila bi 25 kilometara na čas.

Vozač ne bi smio skidati obje ruke sa upravljača, držati se za drugo vozilo, vući predmete niti upravljati trotinetom pod dejstvom alkohola ili droga.

Posebna pravila odnosila bi se i na parkiranje, koje ne bi smjelo ometati saobraćaj niti ugrožavati pješake.

„Djeca nisu spremna za ovakvu vožnju“

Iz Agencije za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske ranije su upozorili da djeca uglavnom nisu psihofizički spremna da bezbjedno upravljaju električnim trotinetima u realnim saobraćajnim okolnostima.

Problem je, između ostalog, u tome što djeca često ne mogu dovoljno dobro procijeniti brzinu drugih vozila, udaljenost, moguće opasnosti i posljedice vlastitih grešaka.

Poseban problem je činjenica da se električni trotinet često doživljava kao igračka.

A upravo tu nastaje najveća opasnost.

Dijete koje na trotinetu razvija 25, 40 ili čak mnogo više kilometara na čas nema istu zaštitu koju ima putnik u automobilu. Jedan ivičnjak, rupa, nagla promjena pravca ili automobil koji se pojavi iz sporedne ulice mogu biti dovoljni da vožnja završi sa teškim povredama.

Iz Agencije su kao najčešće rizike izdvojili neprilagođenu brzinu, gubitak kontrole zbog neravnina ili ivičnjaka, izlijetanje pred automobile i prevoženje više osoba na jednom trotinetu.

Crna Gora povukla oštru granicu

Dok se u BiH još raspravlja o tome kako bi se zabrana provodila i ko bi kontrolisao godine vozača, Crna Gora je otišla korak dalje.

Od 7. avgusta djeca mlađa od 16 godina ne smiju upravljati lakim električnim vozilima na javnim putevima.

Odgovornost je prebačena i na roditelje odnosno staratelje. Ako djetetu mlađem od 16 godina dozvole vožnju na javnom putu, mogu biti kažnjeni novčanom kaznom od 150 do 400 eura.

Zabrana se odnosi na javne puteve, dok vožnja u privatnom dvorištu ili na površini koja nema status javnog puta nije obuhvaćena ovom odredbom.

Crna Gora je izmjenama Zakona o bezbjednosti saobraćaja detaljnije uredila uslove korištenja lakih električnih vozila, uključujući starosnu granicu, odgovornost roditelja, prevoz drugih osoba, kretanje nedozvoljenim putevima i obaveznu opremu.

“Zakonom zabraniti korišćenje osobama mlađim od 14 godina “