Društvo

Htjeli bi hljeba bez motike: Pojedini ratari traže podsticaje, a NISU POSIJALI ni zrno pšenice

Kako bi se okoristila i nezakonito došli do što više para pojedina poljoprivredna gazdinstva u Srpskoj za podsticaje prijavljuju daleko veće površine nego što stvarno obrađuju ili površine na kojima apsolutno ništa nije zasijano.

Htjeli bi hljeba bez motike: Pojedini ratari traže podsticaje, a NISU POSIJALI ni zrno pšenice
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Uglavnom se radi o proizvođačima pšenice, te soje i uljane repice. Samo za tri godine, u Srpskoj su kontrolisana 942 poljoprivredna gazdinstva, među kojima je sankcionisano njih 77, koji su na dvije godine isključeni iz sistema podsticaja.

Kako kažu u Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, ova gazdinstva nisu dobila podsticaje jer su kontrole sprovedene prije isplate.

– U posljednje tri godine kontrolisanja površina prijavljenih pod usjevima pšenice, soje, suncokreta i uljane repice, agrarnom budžetu je ušteđeno oko 300.000 KM. Najviše je ušteđeno na osnovu kontrola površina prijavljenih pod pšenicom, koje su pokazale da na tim površinama uopšte nije bila identifikovana sjetva – kažu za Srpskainfo u ministarstvu.

FOTO: S.R.MRKONJIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: S.R.MRKONJIĆ/RAS SRBIJA

Podsjećaju da su najintenzivnije kontrole bile 2020, kada je utvrđeno da oko 530 hektara kontrolisanih površina nije bilo zasijano pšenicom.

– Kada se u obzir uzme činjenica da je podsticaj po hektaru pšenice te godine iznosio 300 KM, dolazimo do cifre od oko 159.000 KM – kažu u ovom ministarstvu, naglasivši da su dobili i nekoliko prijava da je prilikom prošlogodišnjeg obračuna premije za povrće bilo određenih zloupotreba od strane korisnika podsticaja.

Poručuju da će u narednom periodu uslijediti i rigorozna kontrola povrtara, te da će za sve utvrđene nepravilnosti biti naređen povrat isplaćenog novca.

Pročitajte još

– Ti proizvođači će biti isključeni iz sistema podsticaja na određeni period. Naglašavamo da će tokom proizvodne 2022. biti intenzivnije kontrole prijavljenih površina pod povrćem i prijavljenih količina otkupljenog povrća – upozoravaju iz ovog ministarstva.

Iz Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS poručuju da su problem lažiranja veličine zasijanih poljoprivrednih površina uočili još prije desetak godina.

– I sami smo vidjeli da se ovdje nešto čudno dešava i da se prijavljuju površine koje nisu adekvatno zasijane, odnosno da se lažiraju podaci. Sugerisali smo resornom ministarstvu da u ovoj oblasti moraju da budu pojačane kontrole i oni su prihvatili našu sugestiju – kaže za Srpskainfo predsjednik ovog saveza Stojan Marinković.

Prema njegovim riječima, kontrole treba sprovoditi i nadalje, te omogućiti da sredstva koja bi završila u rukama nesavjesnih poljoprivrednika budu preusmjerena primarnim proizvođačima koji zaista proizvode.

FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RAS SRBIJA

– Na taj način se dodatno povećava budžet onima koji se bave poljoprivredom i koji stvarno rade. Apelujemo na poljoprivrednike da ne rizikuju, jer se ne isplati da, zbog lažiranja sjetvenih površina, budu izuzeti iz sistema podsticaja dvije godine. Treba da budu pošteni i da prijave stvarno stanje, jer će nam svima tako biti lakše i bolje. Takođe, sad je ovu oblast lakše kontrolisati, jer postoji sofisticirana oprema, pa je  gotovo nemoguće lažirati podatke. Međutim, pojedinci misle da i dalje to mogu, ali na kraju ispadne da rade na svoju štetu – poručuje Marinković.

Iz ministarstva napominju da je intenzivnim kontrolama u 2019. i 2020, te sankcionisanjem pojedinaca, broj slučajeva zloupotreba lani bio manji.

– Sa ukupno 69 sankcionisah poljoprivrednih gazdinstava u 2019. i 2020, broj kažnjenih lani je pao na osam, što govori da su terenske kontrole urodile plodom, te da je smanjen broj zloupotreba. S Agencijom za agrarna plaćanja RS nastavićemo s kontrolama zasijanih površina koje se prijavljuju za dobijanje podsticaja i u 2022. Apelujemo na sve korisnike da ne ugrožavaju svoj status i ne bave se zloupotrebama, jer će svako kod koga se prije isplate podsticaja utvrdi da je netačno prijavio zasijane površine, automatski biti izbačen iz sistema podsticaja i novac mu neće biti isplaćen. Oni koji dobiju podsticaje, osim izbacivanja iz ovog sistema, moraće da vrate dobijeni novac – poručuju iz MPŠV.

Površine pod suncokretom

Tokom prošlogodišnjih kontrola parcela za koje je prijavljena sjetva merkantilnog suncokreta na području opštine Prnjavor, utvrđeno je da se stanje na terenu u potpunosti podudara s podacima navedenim u prijavi. Kontrolisan je uzorku od nešto više od 10 hektara, što čini 11 odsto od ukupnog broja prijava za podsticaj za sjetvu ove kulture.

– U 2021. je sprovedena i terenska kontrola prijavljenih pčelinjih društava, s ciljem podrške pčelarskoj proizvodnji i uzgoju, kod 15 članova na području pet opština. Terenska kontrola je uzela za uzorak provjeru 2.709 pčelinjih društava, za koje je 15 korisnika ostvarilo podsticaj u 2020. Utvrđeno je da se kod 13 korisnika stanje na terenu u potpunosti podudara sa odobrenim brojem pčelinjih društava, dok su dva korisnika isključena iz sistema podsticaja – naglašavaju u MPŠV.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu