Banjaluka

HUMANA DJELA IMAJU SVOJA LICA Pomoć drugima za pojedine Banjalučane je način života

Banjaluka nije samo grad aleja, drvoreda ili mladih, već i humanih ljudi koji svojim primjerom svakodnevno pokazuju da im je stalo do sudbine njihovih sugrađana, da su spremni da se bore  za ono što smatraju da je ispravno, te da je svačiji život važan.

HUMANA DJELA IMAJU SVOJA LICA Pomoć drugima za pojedine Banjalučane je način života
FOTO: RAS SRBIJA

Takvi ljudi su svuda oko nas, komšije koje pomažu onim starijima da odu doktoru ili za njih idu u sedmične nabavke hrane, pa do prijatelja ili rodbine koji volontiraju u raznim udruženjima ili redovno daruju krv. Kao i u svim oblastima života, pojedinci se na neki način ističu, a ovo su samo neki od njih.

MIROSLAV SUBAŠIĆ

Foto:Goran Šurlan/RAS Srbija
Foto:Goran Šurlan/RAS Srbija

Udruženje “Mozaik prijateljstva” je svojim radom postala svojevrsna institucija u Banjaluci kada je u pitanju pomoć najugroženijim stanovnicima  gradu. Iako iza njhovog uspjeha stoje broji volonteri koji su u tome pomogli svojim nesebičnim radom i angažmanom, ipak kao lice ovog udruženja se izdvaja Miroslav Subašić.

On je sa šačicom volontera prije oko 14 godina pokrenuo javnu kuhinju “Obrok ljubavi” u kojoj se danas hrani 950 socijalno ugroženih građana, mahom starijih ljudi, beskućnika i osoba sa mentalnim i fizičkim nedostacima, koje nisu u mogućnosti samostalno da zarade za život.

Pod njegovim vođstvom „Mozaik“ je lani otvorio prvu humanitarnu šivaona “Zlatne ruke” u kojoj dve krojačice rade sitne prepravke odjeće. Te poslove rade žene koje se hrane u javnoj kuhinji ovog udruženje i na ovaj način  ostvaruju primanja za sebe i svoje porodice. Pokrenuli su i dnevni centar za druženje starijih lica „Bakin kutak“. Preuredili su i devastiran prostor koji im je dodijelio Grad i u njemu otvorili prvo javno kupatilo, gdje mahom beskućnici dolaze kako bi održali osnovnu higijenu.

Subašić je u više navrata rekao da su većinu postignutog uspjeli realizovati upravo uz pomoć drugih koji su donirali vrijeme, novac, odjeću, hranu, higijenske potrepštine, građevinski materijal i slično.

Sve to su kako je on rekao pretvorili u nečiji topli obrok, paket pomoći ili u obnovljen prostor koji je bar na trenutak nekome omogućio da se osjeća da ima topli dom, te nekoga ko o njemu brine.

Trenutno ovo udruženje ima administrativnih problema kada su u pitanju potrebne dozvole za rad javne kuhinje i dnevnog centra.

GORAN MILOJEVIĆ

 

Foto:RAS Srbija
Foto:RAS Srbija

Osvjedočeni ljubitelj životinja, Goran Milojević poznat je kao humanitarac koji je spasao sa ulice i udomio na stotina pasa i mačaka. Goran vodi Udruženje za zaštitu životinja “Kerber” koje je dobrovoljno preuzelo obavezu da brine o brojnim napuštenim životinjama, uglavnom psima. O njegovoj upornosti i posvećenosti kada ja u pitanju dobrobit životinja, svjedoče i posljednji događaji.

Nedavno je ovo udruženje nakon naloga Gradske uprave napustilo prostor u Rakovačkim barama koji su koristili za ove potrebe više od devet godina. Životinje koje su tu bile smeštene nisu ostale prepuštene ulici, već ih je Milojević sa članovima Kerbera smjestio u privatne pansione. Taj rad nije ostao neprimjetan jer su već su primili veliki broj ponuda građana da mogu besplatno  koristiti njihovu zemlju za dalji rad. Kako je Milojević rekao, još nisu odlučili gdje će dalje.

DUŠKO TADIĆ

Foto:RAS Srbija
Foto:RAS Srbija

Aktivista, atletičar i političar Duško Tadić iza sebe ima veliki broj uspješnih akcija. Posljednja je inicijativa da se osnovcima u Republici Srpskoj obezbijede besplatni udžbenici kako bi najmlađi imali što bolje uslove za obrazovanje. Uz inicijativu koja je dostavljena Narodnoj skupštini RS priloženo je više od 4.000 potpisa građana. Trenutno je ova inicijativa u proceduri.

Pored besplatnih udžbenika, Tadić je bio glavni pokretač inicijative da se u parku „Mladen Stojanović“ izgradi trim- staza, što su rekreativci priželjkivali godinama, što je lani i realizovano. Pored toga, uoči novogodišnjih praznika trudi se i da paketićima obraduje što veći broj djece.

Zanimljivo je da ovaj humanista, novac za paketiće zarađuje prodajom plastične amabalaže, koju prikuplja uz pomoć prijatelja, te sve većeg broja građana. Organizuje tokom godine i humanitarne trke, a dio novca koji plaćaju trkači za kotizacije Tadić ulaže u kupovinu paketića. Lani je tako obradovao oko 500 mališana iz socijalno ugroženih porodica.

Kao jedan od mogućih projekata za budućnost, Tadić je ranije najavio i inicijativu da se djeci u osnovnim školama obezbijedi jedan zdrav besplatni obrok.

MITAR MEDOVIĆ

Foto: Dejan Božić/RAS Srbija
Foto: Dejan Božić/RAS Srbija

Da godine nisu prepreka ako postoji volja i želja da se pomogne onima kojima je to potrebno, najbolji dokaz je Mitar Medović koji sa svojih 95 godina ne planira da posustane sa humanitarnim radom.

Mitar je penzionisan 1967. godine. Imao je tada 42 godine i bio pun energije i elana, pa je odlučio da se umjesto hvatanja kriminalaca, posveti pomaganju sirotinji i bolesnima. Od tada je, zahvaljujući njegovom dobročinstvu, na hiljade izbjeglica, bolesnika, žrtava poplave i usamljenih staraca preguralo najteže dane.

Biviši policajac, vrijedno pomaže sugrađanima, iako od 2017. godine malo sporijim tempom. Naime, te godine je na stepeništu banjalučke „Toplane“, gdje je otišao da bi pomogao bolesnim i siromašnim sugrađanima, pao i polomio kuk. Od tada se kreće uz pomoć dva invalidska štapa, ali je i dan danas aktivan u humanitarnom radu mjesne organizacije Crvenog krsta Borik.  Upravo u toj organizaciji je čika Mitar pola vijeka pomagao sugrađanima i vaspitavao mlade, tako da danas Borik ima najaktivniji podmladak Crvenog krsta sa 350 članova.

Iako nikad nije imao niti vozio automobil, svojim je biciklom, do pozne starosti, stizao do svih kojima je njegova pomoć bila potrebna. I tako sve dok nije pao i polomio kuk. Medović je primio na desetine priznanja, koja su mu dodjeljivana za različite zasluge od 1945. do 2015. godine. Tako ga je Josip Broz Tito 1964. odlikovao Ordenom rada sa srebrnim vijencem, od SUBNOR-a Srbije i Crne Gore je 2013. godine dobio Medalju borca, a Milorad Dodik, tada Predsjednik RS ga je 2014. godine odlikovao Ordenom Krst milosrđa za humanitarni rad.

MILORAD ARLOV

FOTO: Dejan Božić/RAS Srbija
FOTO: Dejan Božić/RAS Srbija

Ime Milorada Arlova se vezuje za pomoć Srbima na Kosovu i Metohiji kako bi opstali na svojim ognjištima. Sve je počelo 2008.godine kada je on kao predjsednik veterana FK ,,Vrbas” Banjaluka, iz protesta zbog jednostranog priznanja Kosova odveo ekipu veterana u Kosovsku Mitrovicu na prijateljsku utakmicu sa veteranima FK ,,Trepča” iz Mitrovice.

To je otvorilo vrata njegovom humanitarnom radu koje je vremenom preraslo u Odbor za pomoć Srbima sa Kosova i Metohije.  Od te 2008. godine pa do danas, Arlov često organizuje i donosi pomoć za djecu, sportiste, bolesne, ugrožene na Kosmetu.

Pored pomoći ovaj Odbor svake godine organizuje dolazak djece sa Kosmeta u RS. Na taj način je više od 2.300 djece je  boravilo kod svojih vršnjaka u Republici Srpskoj. Njegov rad je nagrađen, i to Ordenom Zasluge, a narod kojeg je Arlov dobio odlukom Predsjednika RS 2013. godine.  Takođe, on je i počasni  građanin Sjevera Kosova i Metohije, zajednice koju čine šest opština.

ADRIANA BASARA

Foto:RAS Srbija
Foto:RAS Srbija

Uspješna novinarka, te majka četvoro djece, Adriana Basara, pored poslovnih i privatnih obaveza, pronalazi vremena i energije da se bavi društveno korisnim aktivnostima. Slobodno vrijeme provodi u organizaciji “Budimo ljudi” i udruženju “4+” za roditelje četvoro i više djece, a učestvovala je i u brojnim humanitarnim akcijama.

Pored toga, bila je i pokretač inicijative da Grad Banjaluka uspostavi nagradu koja bi se povodom Dana grada dodjeljivala za humanitarni rad, a koja bi bila posvećena sestrama Gajić. Sestre Gajić oboljele su od Laforine bolesti 2007. godine, a njihova porodica prikupila je do sada više od milion maraka za istraživanja, radi otkrivanja lijeka koji će pomoći cijelom čovječanstvu.

Inicijativu je potpisalo 3.000 građana i ona je predana Gradskoj upravi. Prema posljednjim informacijama ona bi uskoro mogla i postati stvarnost jer su u toku izmjene odluke koja definiše tu oblast, a jedna od predloženih promjena je i da se uvede posebno priznanje za humanost koje bi bilo posvećeno njima.

Adrianin rad nije samo primijećen u Banjaluci i RS već i u regionu. Ona je 2017. godine dobila i prestižno priznanje u Srbiji, gdje je proglašena za „Naj ženu 21. veka“ u oblasti humanitarnog aktivizma.

DRAŽENKO NINIĆ

Foto Siniša Pašalić/RAS Srbija
Foto Siniša Pašalić/RAS Srbija

Proslavljeni banjalučki kik-bokser  Draženko Ninić nije samo heroj u ringu.  Na aukciji je prodao svoj  pojas evropskog prvaka, za 4.100 KM i taj iznos je otišao u humanitarne svrhe za pomoć udruženju ,,Djeca svjetlosti’’. Lani je bio jedan od organizatora “Spartan fight night” uz pomoć kojeg su kupljeni nikoljdanski paketići za djecu sa Kosova i Metohije.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu