Biznis

I dalje se isplati: Uzgoj ovog ljekovitog bilja donosi VELIKU ZARADU, stručnjak otkrio o kojoj cifri se radi

Uzgoj ljekovitog bilja i pored sušnih godina, i dalje donosi zaradu, a među najisplativijim kulturama izdvajaju se bijeli sljez i neven, koji uz relativno skromna ulaganja mogu donijeti solidan prihod proizvođačima.

Neven
FOTO: MANFRED RICHTER/PIXABAY

Kilogram suvog cvijeta nevena prošle sezone u Srbiji otkupljivao se po 600 dinara, odnosno oko 10 KM, dok su proizvođači za vranilovu travu dobijali 150 dinara (2,5 KM), a za peršun 140 dinara (2,3) po kilogramu.

Zarada i ulaganja

Prema riječima Zorana Ilića, direktora zadruge u Gadžinom Hanu koja se bavi proizvodnjom ljekovitog bilja, uzgoj bijelog sljeza može biti izuzetno isplativ.

– Od svih ljekovitih biljaka koje se gaje na našem podneblju, bijeli sljez zahtjeva najveća ulaganja, ali mu je i cijena najviša. Ova biljka zahtjeva đubrenje i dva tretiranja zaštitnim sredstvima, zbog čega su troškovi za 10 ari oko 20.000 dinara (oko 333 KM) – objašnjava Ilić.

Neven, iako donosi nešto manju zaradu, zahtijeva manja ulaganja i takođe je veoma tražen.

Sa 10 ari pod nevenom može se ostvariti prihod od oko 50.000 dinara (oko 833 KM), dok, kako kaže Ilić, ulaganja su oko 15.000 dinara (oko 250 KM).

Koji uzgoj je najzahtjevniji?

Bijeli sljez zahtijeva ručno čišćenje, što ga čini najtežim za obradu, dok je neven fizički najzahtjevniji za berbu.

Neven se bere između 9 i 16 sati, kada je sunce najjače, i to svaka dva do tri dana, od juna do prvih mrazeva – ističe Ilić.

Zadrugari takođe uzgajaju vranilovu travu i peršun, ali na manjim površinama.

Uticaj pandemije i suše na proizvodnju

Posljednje dvije godine nisu bile naklonjene proizvođačima ljekovitog bilja. Pandemija je dovela do smanjenja zasada, dok je prošlogodišnja suša prepolovila prinose.

– Protekla godina bila je izuzetno sušna, pa su prinosi bili manji za čak 40 odsto u odnosu na 2020. godinu – navodi Ilić.

Pročitajte još

Kako postati uzgajivač ljekovitog bilja?

Zadruga “Zaplanjski zasad” broji 15 zadrugara i 50 kooperanata iz Gadžinog Hana, ali i iz drugih dijelova Srbije – Dimitrovgrada, Medveđe, Aranđelovca, Vranja, Jagodine, Zaječara i Niša.

Za bavljenje uzgojem ljekovitog bilja neophodno je registrovano poljoprivredno gazdinstvo, jer sve transakcije idu preko računa.

– Nije obavezna organska proizvodnja, ali je važno da proizvođači prođu edukaciju i imaju iskustvo u obradi zemlje – zaključuje Ilić, prenosi Kurir.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu