Rekorder po broju predsjednika koji su se od rata do danas promijenili na čelu partije jeste Srpska demokratska stranka (SDS), koja je što silom prilika, što demokratskim unutarstranačkim procesima, od jula 1990, kada je osnovana, izmijenila čak 8 ljudi u predsjedničkoj fotelji.
Radovan Karadžić, Aleksa Buha, Dragan Kalinić, Dragan Čavić, Mladen Bosić, Vukota Govedarica, Mirko Šarović i Milan Miličević, svako od navedenih, u određenom istorijskom razdoblju nalazio se na čelu partije kojoj se pripisuje političko vođstvo Srba s ove strane Drine u najtežim ratnim vremenima, kao i poslijeratnom periodu obilježenom progonima i zabranom političkog djelovanja od strane visokih predstavnika i sankcijama najmoćnijih zapadnih zemalja.
Partija demokratskog progresa (PDP), od svog osnivanja u septembru 1999. godine do danas, na čelu stranke imala je trojicu predsjednika. Osnivač i današnji počasni predsjednik PDP, Mladen Ivanić, na čelu partije nalazio se punih 16 godina, da bi zatim, dobrovoljno, otišao u političku penziju i stranačko kormilo prepustio Branislavu Borenoviću. Donedavni predsjednik PDP, Branislav Borenović, na čelu PDP nalazio se puna dva mandata, da bi nakon toga predsjedničku fotelju u PDP krajem prošle godine prepustio aktuelnom gradonačelniku Banjaluke Drašku Stanivukoviću.
Međutim, što se tiče SNSD, lider te stranke i aktuelni predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, izgleda da je nezamjenjiv. Otkako je u martu 1996. formirana tadašnja Stranka nezavisnih socijaldemokrata, na njenom čelu nalazi se Milorad Dodik. Situacija se nije promijenila ni nakon što su “odbjegli” bivši članovi Socijalističke partije, koji su 2000. godine formirali Demokratsku socijalističku partiju (DPS), odlučili da se par godina kasnije kolektivno “utope” u SNSD, čime je nastao današnji Savez nezavisnih socijaldemokrata.
U međuvremenu iz SNSD, kao i brojnih drugih stranaka, ljudi su odlazili i dolazili, mijenjao se sastav najviših partijskih organa, ali je na čelu te stranke i dalje stajao jedan neprikosnoveni lider – Milorad Dodik. Tako će, u martu sljedeće godine, biti napunjene tri decenije kako Dodik suvereno upravlja SNSD, a njegovog nasljednika, makar tako djeluje, nema ni na vidiku.
O tome je, između ostalog, nedavno javno govorio donedavni predsjednik PDP Branislav Borenović, komentarišući Dodikove “opservacije” na račun PDP i opozicije.
– Daj, čovječe, nađi sebi nasljednika. Tri decenije je previše. Ako hoćeš da budeš dovršena i kompletna ličnost, pusti mlađe, nove ljude – poručio je Borenović lideru SNSD, dodajući da je on (Dodik), osim svoje političke partije “zarobio” i cijelu Republiku Srpsku i njen narod.
– Ponosan sam na mog prethodnika Mladena i nasljednika Draška, što Dodik u svom zarobljenom SNSD nikad neće moći uraditi niti imati – zaključio je Borenović.
Da li u SNSD zaista ne postoji zamjena za Milorada Dodika i kakva je budućnost te stranke kada višedecenijski partijski lider jednog dana više ne bude na njenom čelu, pitali smo za mišljenje analitičare i dobre poznavaoce ovdašnjih političkih prilika.
Politički analitičar, Nebojša Tojagić, kaže da zaista djeluje da vječiti lider SNSD nikad nije razmišljao šta će biti poslije njega i njegove vladavine.
– Slično Titu, vođen krilaticom “i poslije Tita Tito”, nije želio ni razmišljati o nekome ko bi jednog dana mogao doći na njegovo mjesto. Mislim da će baš zato SNSD u budućnosti i završiti kao Komunistička partija Jugoslavije. Razbijen i usitnjen, popucao po svim šavovima, trajno etiketiran i istorijski negativan – kaže Tojagić za Srpskainfo.
Ako se, kako dodaje, sjetimo posljednjih lokalnih izbora i uloge Dodika kao predsjednika Gradskog odbora SNSD Banjaluka i inicijative da svi odbornici daju ostavke kako bi bili izabrani oni poslušni, jasno je da je u SNSD, prema njegovim riječima, nestao i zadnji oblik bilo kakve kritične misli i da se poltronstvo, bezidejnost i krajnja poslušnost, smatra Tojagić, cijene više od kreativnosti, hrabrosti i vizionarstva.
– Iako ću se složiti s činjenicom da su PDP i SDS za vrijeme Dodikovog upravljanja SNSD-om promijenili veći broj predsjednika stranke, moram istaći da su i ove promjene potekle od vrha, a ne od dna. Vrh stranke je birao novog predsjednika, a ne članstvo. Vi imate situaciju da u SDP, u Hrvatskoj, članstvo bira predsjednika stranke dok on ne dobije natpolovičnu većinu. Najčešće je to u dvokružnom sistemu gdje članstvo glasa u opštinskim odborima stranke. Slično je i sa izborima za predsjednika HDZ Hrvatske, gdje kandidat koji dobije prostu većinu postaje predsjednik stranke. Ne znam zašto se lideri stranaka u Republici Srpskoj boje svog članstva. Nije tu velika izlaznost članstva koja se uglavnom kreće oko jedne trećine, ali je bitno da to članstvo neko nešto pita i da se ono motiviše. Zbog svega ovog, većina članova političkih stranaka u BiH su pasivno članstvo na koje se možda može računati samo kad je glasanje u pitanju – smatra Tojagić.
Politički analitičar Tanja Topić ističe da samo javno oglašavanje pojedinih visokopozicioniranih osoba iz SNSD da je stranački šef “bog” ili “car”, implicira to da je sadašnji predsjednik stranke gotovo nezamjenjiv.
– To idolopoklonstvo pak potvrđuje tezu da nasljednika na mjestu lidera SNSD nema ni na vidiku. O tome će, kao i nasljedniku, odlučiti lično Dodik. Sam naziv stranke, koji sadrži i njegovo ime, nosi samo po sebi nasljeđe koje je najbliže porodičnom – kaže Topićeva za naš portal.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu