Mnogi procjenjuju da su Trampove tarife kockanje sa ekonomijom i cijenama od 1, 4 biliona dolara.
To je ogromna kocka, vjerovatno veća od bilo koje ekonomske politike koju je Tramp sprovodio tokom svojih četiri i više godina u Bijeloj kući. A ova strategija ima potencijal da preokrene ono do čega je mnogim biračima najviše stalo: ekonomiju i troškove života.
Trampove tarife, međutim, predstavljaju veliki rizik: mogle bi da se obruše, podignuvši ionako visoke potrošačke cijene u prodavnici, uzdrmaju nestabilnu berzu ili „ubiju“ radna mjesta u punom trgovinskom ratu.
— Donald J. Trump (@realDonaldTrump) February 1, 2025
– Ovo je možda najveći autogol do sada. Ovo je ogromna kocka. To je recept za usporavanje ekonomije i povećanje inflacije – rekla je Meri Lavli, viši saradnik na Peterson institutu za međunarodnu ekonomiju, u telefonskom intervjuu za CNN.
“Magično pregovaračko oruđe”
Donald Tramp na carine gleda kao na gotovo magično pregovaračko oruđe, moćan način da se dobije prednost nad prijateljima i saveznicima.
On je tvrdio da su carine neophodne za rješavanje velikih zabrinutosti, uključujući trgovinski deficit, ilegalnu imigraciju i protok nedozvoljenih droga, prenosi Blic.
Tramp i njegove pristalice često tačno ističu da tarife tokom njegovog prvog mandata nisu izazvale problematičnu inflaciju. Ali to su bile različite tarife, primjenjene u sasvim drugačijem svijetu u sasvim drugačije vrijeme.
Tramp je u subotu pokrenuo carine na 1,4 triliona dolara uvezene robe. Prema procjenama Poreske fondacije, to je više nego trostruko više od 380 milijardi dolara vrijedne strane robe na koje su uvedene carine tokom Trampovog prvog mandata.
Tokom Trampovog prvog mandata inflacija zapravo nije bila problem.
Danas je život mnogo skuplji, u prodavnici, u auto-kući i skoro svuda drugdje. Potrošači, investitori i zvaničnici Federalnih rezervi sada su daleko osjetljiviji na čak i umjerena povećanja cijena.
Da li će Trampove tarife predstavljati problem za američku ekonomiju?
Bijela kuća je tvrdila da Trampove tarife neće predstavljati probleme za američku ekonomiju, ali su neki ekonomisti i stručnjaci za trgovinu duboko zabrinuti jer su ovi nameti usmjereni na najbliže susjede Amerike – Kanadu i Meksiko.
Tokom svog prvog mandata Tramp je prijetio, ali nikada nije povukao okidač carinama Kanadi i Meksiku. Od takvih poteza su ga odvratili njegovi savjetnici.
„Ubijanje“ Kanade i Meksika opštim tarifama moglo bi da izazove haos u lancu snabdijevanja u blisko povezanoj sjevernoameričkoj ekonomiji, što bi dovelo do viših cijena.
– Nametanje carina od čak 25 odsto našim najbližim trgovinskim partnerima rizikuje da desetkuje sjevernoameričku ekonomsku moć — na koju se SAD oslanjaju. Zašto bi želio da zapali sopstvenu kuću – rekla je Kristin Mekdanijel, bivša trgovinska službenica u administraciji predsjednika Džordža V. Buša, koja je sada viši naučni saradnik u Mercatus centru Univerziteta Džordž Mejson.
To je posebno tačno u automobilskoj industriji, gdje dijelovi često prelaze granicu više puta prije nego što automobil stigne u salon. Volfe Research je procijenio da bi cijena tipičnog automobila koji se prodaje u Sjedinjenim Državama mogla da poraste za 3.000 dolara zbog tarifa.
Cijene u prodavnicama bi mogle da skoče
Naftna industrija je molila Bijelu kuću da zaštiti naftu od carina jer je Kanada najveći strani izvor nafte. Analitičari su upozorili da bi tarife mogle da povećaju cijene benzina na Velikim jezerima, Srednjem zapadu i Stjenovitim planinama. Zato je Bijela kuća smanjila tarife na kanadsku energiju na 10 odsto umjesto punih 25 odsto.
Cijene u prodavnicama su glavna bolna tačka koja je opterećivala glasače na prošlim izborima. Ali Meksiko je najveći strani izvor voća i povrća u Americi, dok je Kanada broj 1 po žitaricama, stoci/mesu i šećeru/tropskim proizvodima.
Lavli je rekla da je “veoma” uvjerena da će američke tarife izazvati veće cijene za potrošače – posebno u prodavnicama i građevinskim materijalima. Ona je napomenula da bi promjene u vrijednosti valuta mogle da otupe neke, ali ne sve, uticaje na cijene.
– Mora da poveća cijene. Nema šanse da samo naplatite ovaj porez, a onda odjednom, puf, ovaj teret nestane – iako je to ono što on želi da nas ubijedi da je istina – rekao je Lavli.
Problem je u tome što bi veći ulazni troškovi, zajedno s tarifama za odmazdu, mogli naštetiti potrošnji i preduzeća i potrošača – i alarmirati investitore i zvaničnike Feda.
Trampove carine na Meksiko, Kanadu i Kinu, zajedno sa uzvratnim carinama tih zemalja, mogle bi da izbrišu 1,5 procentnih poena rasta američkog bruto domaćeg proizvoda (BDP) 2025. i još 2,1 procentni poen 2026. godine, prema procjenama glavnog ekonomiste EI Gregorija Daco.
– Strmoglavo povećanje carina protiv američkih trgovinskih partnera moglo bi da stvori stagflatorni šok – negativan ekonomski udar u kombinaciji sa inflatornim impulsom – dok bi takođe pokrenuo volatilnost finansijskog tržišta – napisao je Daco u izvještaju u petak.
“Igranje s vatrom”
Iako bi predsjednik Feda Džerom Pauel i njegove kolege možda bili voljni da previde jednokratni pad cijena, tarife bi mogle da primoraju američku centralnu banku da dodatno odloži smanjenje kamatnih stopa.
Pravi ključ za zvaničnike Feda biće kako tarife mijenjaju psihologiju potrošača.
– Ako tarife podstaknu veća inflaciona očekivanja, Fed bi se mogao osjećati pod pritiskom da duže zadrži stope restriktivnim, pooštravajući finansijske uslove i opterećujući zamah rasta – rekao je Daco u novom izvještaju.
Naravno, još je rano reći kako će se sve ovo odvijati. Postoji mnogo varijabli, uključujući način na koji složeni lanci snabdijevanja i potrošači reaguju.
Sasvim je moguće da se postigne dogovor u posljednjem trenutku prije nego što nameti naprave stvarnu štetu. Ipak, ovoliko povećanje tarifa na ovaj širok spektar dobara je rizična strategija, kakvu čak ni Tramp nije pokušao u svom prvom mandatu. – Administracija se igra vatrom, ali bi mogao da spali svoju kuću – rekao je DžoBruselas, glavni ekonomista u RSM, piše CNN.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu