Društvo

INTERVJU Vjekoslav Petričević: Oporavak od posljedica korone će biti duži nego što smo mislili

Svi ravnomjerno treba da rasporedimo breme krize tako da ne ugrozimo ni poslodavca, da sačuvamo svako moguće radno mjesto, a da država ponese teret koji objektivno može da izdrži.

INTERVJU Vjekoslav Petričević: Oporavak od posljedica korone će biti duži nego što smo mislili
FOTO: FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Ovo u intervjuu za Srpskainfo ocjenjuje Vjekoslav Petričević, ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske.

Kaže da je na jednom okrugom stolu, koji je protekle sedmice okupio najviše državne funkcionere, predstavnike Vlade i poslodavaca, analizirana trenutna situacija poslovanja u otežanim uslovima, te su razmatrane nove mjere kao odgovor na rasterećenje privrede. Upravo je na tom skupu, kako kaže, postignuta saglasnost da se treba okupiti oko ideje o ravnomjernom raspoređivanju krize.

Privrednici kažu da najgore tek dolazi, jer im partneri otkazuju i redukuju ugovore. Da li Vlada ima odgovor u tom smislu?

Ministarstvo privrede i preduzetništva konstantno radi na pronalasku najboljih rješenja za privredu i to u direktnoj saradnji sa privrednicima. Problem koji zajednički uviđamo je da mnogi privredni subjekti zavise od izvoza u zemlje koje bilježe najveći pad privrednih aktivnosti, a to se prvenstveno odnosi na Sloveniju, Italiju i Nemačku. Činjenica je da su predviđanja na početku pandemije bile optimističnija, jer se vjerovalo da će se s dolaskom ljeta, popuštanjem epidemioloških mjera i otvaranjem privrednih tokova stvari vratiti na staro. Sada, nakon četiri mjeseca, očigledno je da je situacija i kod nas i u Evropi podjednako ozbiljna, pa će samim tim period za stabilizaciju i ekonomski oporavak biti duži. Uprkos svemu Vlada je imala pravovremeni ekonomski odgovor na prvi udar krize uključujući različite poreske olakšice, subvencije, moratorijume na kredite, pomoć radnicima i poslodavcima u vidu uplate poreza, doprinosa i najniže plate, te ostalim rješenjima kojima nastojimo rasteretiti privredu. Zahvaljujući ovim mjerama, koji do sada uključuju više od 100 miliona maraka iz fondova za podršku relanom sektoru, sačuvana su mnoga radna mjesta i to potvrđuju ne samo podaci o broju otpuštenih radnika, već i povratne informacije koje dobijamo od većine poslodavaca.

Najavljena je povoljna kreditna linija za privrednike i preduzetnike koji će biti realizovana uz garanciju Garantnog fonda RS. Kolika je zainteresovanost za te kredite, ako privrednici već sada kažu da imaju sve manje posla?

Ova kreditna linija predstavlja vid podrške privrednim subjektima koji nemaju dovoljno imovine ili im je imovina otperećena kreditima, s obzirom da Republika Srpska garantuje do 70 odsto iznosta kredita. Niže kamatne stope, uz grejs period do 12 mjeseci, su dobar zamajac za preduzetnike i mala preduzeća, kako bi obezbjedili likvidnost, nabavili neophodna sredstva i nastavili poslovanje. Naš cilj je da ovim fondom nastavimo sa podrškom privredi.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

U proteklom periodu posjetili ste nekoliko preduzeća. Kakve ste utiske stekli o poslovanju za vreme prvog udara krize?

Nastojeći da čujemo iskustva poslodavaca iz prve ruke, redovno pratimo njihove poslovne aktivnosti i procese na terenu, gdje smo se mogli uvjeriti da su mjere koje je Vlada donijela imale pozitivne efekte. Određene djelatnosti su više pogođene negativnim uticajem pandemije koronavirusa i njima je pomoć Vlade bila preko potrebna, a u razgovoru sa vlasnicima mogli smo čuti da su oni uspjeli da sačuvaju proizvodnju ili da isplate minimalne plate upravo zahvaljujući podršci koju su dobili. S druge strane, vidjeli smo dobre primjere, poslodavce koji odolijevaju krizi ili koji su pronašli drugačiji model poslovanja. Jedna od prednosti malih ekonomija, kakva je naša, je da je fleksibilna pa se privrednici i preduzetnici mogu lakše prilagoditi zahtjevu tržišta, preusmjeriti proizvodnju ili pronaći drugog partnera i kupca.

Vaše ministarstvo priprema dva bitna i zanimljiva zakona o društvenom preduzetništvu i o slobodnim zonama. Kako će će ova dva zakona da doprinesu boljem, lakšem i efikasnijem poslovanju privrede i preduzetništva?

Zakon o društvenom preduzetništvu će po prvi put regulisati poslovanje pravnih lica kojima osnovni cilj nije profit već pomoć ranjivim grupama koje u postojećim uslovima teže dolaze do posla. Nacrt zakona je podržala EU i njegovim donošenjem omogućiće se lakši pristup fondovima za ovu oblast, a u izradu zakona podjedako su bili uključeni poslovna zajednica i nevladin sektor. Zakonom su predviđene određene olakšice za vlasnike, koji će na kraju godine moći zadržati 50 odsto dobiti, a drugih 50 odsto reinvestirati ili usmeriti u humanitarne svrhe. Planirano je da se u posljednjem kvartalu ove godine u skupštinskoj proceduri nađe zakon o slobodnim zonama, u čijoj izradi smo koristili najpovoljnija rješenja međunarodnih zona, prvenstveno one u Pirotu. Ova zona važi za najbolju u Evropi i treću u svijetu, te ostvaruje poslovni rezultat blizu milijardu evra godišnje. Slobodne zone predstavljaju mjesto koje privlači vrlo ozbiljne kompanije, a Republika Srpska može da primijeni pozitivna iskustva iz ove oblasti u svom zakonskom rešenju.

PLATE

Bez obzira na krizu, u RS je zabilježeno povećanje prosječne plate i prvi put, u maju,  je veća nego u FBiH. Kako to objašnjavate?

Povećanje neto plate, koja je u aprilu iznosila 950 KM, je pokazatelj da smo bili na dobrom putu za privredni razvoj u 2020. godini. Projekcije rasta BDP-a bile su 2,5 odsto, a znake oporavka je davala industrija, o čemu su govorili podaci o rastu proizvodnje za prva tri mjeseca ove godine. Primjena Zakona o podsticajima je, između ostalog, uticala da smo po prvi put prestigli FBiH po visini neto plate, a privredni subjekti koji su ostvarili pravo na podsticaj su svojim radnicima u prosjeku uvećali neto platu za 100 KM.