Društvo

Istraživanje: 1 od 7 osoba ovisna o ultra-prerađenoj hrani, odvikavanje teško kao ostavljanje cigareta

Keks, sladoled i gazirana pića mogu izazvati jednaku zavisnost kao i alkohol i cigarete, pokazalo je istraživanje.

tužna žena sjedi za stolom punim hrane
FOTO: @WAYHOMESTUDIO/FREEPIK

Šta oni rade našim tijelima i kako možemo da se oslobodimo tih navika?

Kad god otvorimo kesicu čipsa, nikada ne planiramo pojesti sve odjednom. Ponekad uspješno stanemo na pola, a ostatak ostavimo po strani. Ali konstantno nam je otvorena vrećica na umu, zar ne? Sve dok nas ta misao ne nadjača, pa pojedemo i drugu polovinu koju smo “ostavili za kasnije”. Iako je to čin zadovoljstva, nakon toga se često osjećamo postiđeno i obećavamo sebi da to idući put nećemo ponoviti, ali hoćemo. I te kako. 

Čips ne mora biti guilty pleasure za vas, to može biti čokolada ili gazirano piće. Ultra-obrađena hrana, za koju znamo da je štetna po zdravlje, napravljena je da bude vrlo ukusna i da se unosi u velikim količinama ili često.  Analiza 281 studije u 36 zemalja naučnika iz SAD-a, Španije i Brazila, objavljena u BMJ, pokazala je da 14% odraslih razvilo ovisnost o ultra-prerađenoj hrani.

U vremenu u kome živimo, ljudi su sve više svjesni štetnosti po zdravlje koje imaju njihovi mali momenti užitka. S tim u vezi, u stalnoj smo potrazi za smanjenjem štete po naše zdravlje, bilo da je riječ o prehrani ili pušenju. 

Pa su tako umjesto bijelog brašna, koje je često uzrok viška kilograma i niske nutritivne vrijednosti, ljudi počeli tražiti zamjenu – bijelo brašno zamijenili su raženim. Ono je, za razliku od bijelog brašna, bogato vlaknima i hranjivim materijama, a pored toga predstavlja zdraviju opciju za pečenje i kuhanje. 

Šećer kao glavni izvor serotonina u svima nama često biva povezan s problemima poput dijabetesa. Nakon adekvatnog informisanja, ljudi se često opredjeljuju za steviju kao alternativu šećerima. Ovi prirodni zaslađivači imaju niske glikemijske indekse i kalorijsku vrijednost. To ih čini idealnim za one koje uživaju u šećeru, ali im je jednako važno njihovo zdravlje.

Pušenje, takođe, doživljava revoluciju. Uvijek je najbolja odluka za svakog pušača prestati pušiti odmah i zauvijek se riješiti duhanskog dima. Sa oko 100 štetnih ili potencijalno štetnih materija po ljudsko zdravlje koje sadrži, duhanski dim je dokazano najveći uzročnik oboljenja povezanih s pušenjem. Za sve odrasle pušače koji nisu spremni da se u potpunosti odreknu duvana i nikotina, dostupan je niz manje štetnih bezdimnih alternativa, uključujući uređaje koji zagrijavaju duhan i na taj način eliminišu stvaranje duhanskog dima. Osim što emituju značajno manje štetnih materija u odnosu na duhanski dim, zbog čega su manje štetna opcija u odnosu na cigarete, zbog odsustva sagorijevanja njihovim korištenjem oslobađamo se i pasivnog pušenja, zadimljenih prostorija, neugodnih mirisa duhanskog dima na koži, kosi, rukama, namještaju i vozilu.

Koncept smanjenja štete kao stručni naziv izreke „Bolje spriječiti nego liječiti“ – koncept koji postaje sve popularniji u posljednje vrijeme i za čiju se primjenu u borbi sa rizičnim navikama brojni eksperti sve glasnije zalažu. Podrazumijeva zamjenu loših navika manje štetnim, tamo gdje njihovo potpuno ukidanje nije realno i održivo.

Vaš izbor može biti smanjenje štete i unapređenje kvalitete života, bez nužnih odricanja od stvari i zalogaja u kojima uživate – a to je moguće uz adekvatno informisanje i svijest o potrebi i mogućnostima za smanjenje štete.

A.E.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu